Što je središnji živčani sustav

Središnji živčani sustav

Središnji živčani sustav najvažniji dio cijelog živčanog sustava koji se još sastoji od perifernog živčanog sustava. Zajedno i središnji i periferni živčani ustav čine živčani sustav ljudskog organizma. Jednako je i sa životinjama koje su višestanične.

Središnji živčani sustav se sastoji od mozga i leđne moždine, dok se periferni živčani sustav proteže cijelim tijelom i najznačajniji je u udovima, rukama i nogama jer kako i sam naziv kaže radi se o periferiji. Mozak je zaštićen lubanjom kao koštanim dijelom glave, dok se leđna moždina nalazi u kralježnici u kralježničnoj šupljini okružena kralješcima.

Živčani sustav je vrlo složen i upravlja motorikom cijelog organizma, šaljući impulse u cijelo tijelo i omogućava rad svih organa, kretanje organizma, te je vrlo osjetljiv i ukoliko dođe do oštećenja i u njegovom najmanjem dijelu nastaju veliki problemi koji mogu uzrokovati i oduzetost i nemogućnost kretanja ili ograničenost kretanja i pokretljivosti. Stoga kada se radi o ovom sustavu treba biti vrlo oprezan na pojavu simptoma koji mogu upućivati na bolest.

Središnji živčani sustav bolesti

Mozak je u znanstvenoj medicini najviše neistražen organ zbog svoje složenosti, te je time najizloženiji kada se pojave bolesti mozga jer liječnici nemaju dovoljno informacija o mozgu i kako ga liječiti. Središnji živčani sustav ima brojne bolesti koje mogu uzrokovati posljedice kao što su ograničeno kretanje, nemogućnost kretanja, odumiranje pojedinih organa, zatajivanje organa, te smrtni ishod.

Brojne su bolesti koje središnji živčani sustav može imati a to uključuje i infekcije kao što su dječja paraliza i encefalitis. Bolesti mogu biti i neurodegenerativne bolesti kao Alzheimerova bolest, autoimune bolesti, upalne bolesti kao multipla skleroza i akutni diseminirani encefalomijelitis.

Genetske bolesti koje se prenose genima također mogu uzrokovati bolesti središnjeg živčanog sustava kao Krabbe bolest, te Huntingtonova bolest. No također i tumori pripadaju bolestima središnjeg živčanog sustava, a ako su maligni mogu imati vrlo visoki stupanj smrtnosti jer zbog položaja u mozgu moguće je da nisu operabilni, a time se zapravo ne može napraviti ništa jer će se metastaze proširiti cijelim tijelom jer se primarni maligni tumor u mozgu nije mogao operacijom odstraniti.

Središnji živčani sustav i njegov razvoj

Središnji živčani sustav započinje još u trećem tjednu razvoja embrija, dakle vrlo rano se ovaj sustav počinje razvijati te se nakon rođenja mozak zajedno sa središnjim živčanim sustavom razvija i gradi do 25 te godine života. Ne kaže se uzalud da učimo cijeli život jer mozak percipira tokom dana sve slike i zvukove i mirise koje tokom noći procesuira. Dokazano je da mozak tokom noći funkcionira nekoliko puta brže nego u budnom stanju jer sve što je tokom dana snimio noću dok tijelo miruje mozak procesuira.

Mozak, a samim time i središnji živčani sustav je vrlo složen organ i u embrionalnom razvoju prvo nastaju primarni moždani mjehurići kao prednji mozak, zatim se razvija srednji mozak nesencephalon, i stražnji mozak rombecephalon. U petom tjednu razvoja embrija nastaju sekundarni moždani mjehurići. Tokom trudnoće mozak zajedno sa središnjim živčanim sustavom se razvija do poroda. Međutim i nakon poroda mozak se dalje razvija, kao smo i napomenuli do 25 te godine, stoga može samo zamisliti koliko je to zapravo složen organ i koliko su središnji živčani sustavi složeni.