Šta se radi kod hematologa

Što radi hematolog?

Hematolog je zapravo liječnik koji se specijalizirao za istraživanje, kao i za dijagnosticiranje, liječenje i sprječavanje benignih te malignih bolesti koje nastaju u krvotvornom sustavu. Pregled kod hematologa može otkriti krvne bolesti, poput poremećaja u broju te obliku krvnih zrnaca, poremećaja prilikom zgrušavanja krvi, kao i bolesti koje nastaju u limfnom tkivu. Kada je hematolog potreban? Onda kada osobe osjete simptome poput slabosti, umora, otežanog disanja, aritmije. Simptomi poput glavobolja, vrtoglavica, problema s koncentracijom također mogu biti razlog posjete hematologu.

Poremećaji u krvi često se prepoznaju prema grčevima u mišićima nogu i ruku (osobito tijekom noći), bolova u kostima, problemima s vidom i zujanjem u ušima. Pregled hematologa potreban je i za osobe koje imaju rane koje sporo zacjeljuju, kao i kod osoba koje pate od čestih modrica na tijelu. Na hematološki pregled najčešće se šalju osobe kod kojih postoji sumnja da imaju poremećaj vezan s krvi, kao i osobe koje imaju predispoziciju za razvoj određenih bolesti povezanih s krvlju.

Kako izgleda pregled koji vrši hematolog?

Mnoge osobe povezuju pregled kod hematologa sa stanjima poput anemije ili leukemije, no potrebno je znati kako postoje i druge hematološke bolesti. Kako izgleda pregled koji vrši hematolog? Poput svih specijalističkih pregleda, hematološki pregled započet će s uzimanjem potrebne anamneze. U razgovoru s pacijentom hematolog će otkriti simptome zbog koje je osoba došla na pregled. Poželjno je da je pacijent upoznat sa svojim zdravstvenim stanjem, kao i s obiteljskom poviješću bolesti ukoliko ona postoji. Drugi dio samog pregleda sastojat će se od fizikalnog pregleda gdje će se palpirati limfna žlijezda te hematopoetski organi, slezena i jetra.

Pacijent će također napraviti i potrebne laboratorijske analize, kompletnu krvnu sliku te biokemiju. Prema daljnjoj potrebi radit će se imunološke pretrage s određenim parametrima, a ukoliko postoji sumnja na poremećaj sa koštanom srži radit će se i biopsija same koštane srži. Nakon svih obavljenih pretraga liječnik će postaviti detaljnu dijagnozu i uputiti osobu na daljnje pretrage ili liječenje. Najčešće se rade daljnje pretrage poput color dopplera krvnih žila, CT ili MRI. Hematološki pregled je u potpunosti bezbolan i nije invazivan. Nije potrebna priprema, već je samo važno ponijeti nalaze ukoliko ih osoba ima.

Kada je potreban hematolog?

Sama hematologija se opisuje kao grana interne medicine gdje se proučava krvotvorni sustav osobe. Krvotvorni sustav je sačinjen od krvotvornih organa poput koštane srži, slezene, timusa i limfnih čvorova te krvnih stanica poput eritrocita, leukocita i trombocita. Kako bi se utvrdila hematološko oboljenje, potrebno je učiniti hematološki pregled koji vrši hematolog. Hematolog će uz pomoć anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda i laboratorijskih nalaza vidjeti od čega pacijent boluje. Na hematološkom pregledu liječnik će obratiti pažnju na sljedeće stvari:

Simptome i znakove od kojih osoba pati, promjene na limfnim čvorovima kao i jetri i slezeni, osobnu anamnezu osobe, obiteljsku anamnezu osobe, lijekove i terapiju koju osoba koristi, životne navike osobe. Hematološki pregled potreban je onda kada osoba primijeti određene simptome koji smetaju u svakodnevnom funkcioniranju. Slabost i osjećaj umora, otežano disanje i aritmija prvi su znakovi da osoba može patiti od krvnih poremećaja. Hematološka obrada obuhvaćat će analizu potpune krvne slike osobe, razmaz od periferne krvi, testove zgrušavanja krvi, biokemijsku analizu krvi, biopsiju ili punkciju na koštanoj srži ili na uvećanom limfnom čvoru, određene slikovne metode kako bi se utvrdila proširenost bolesti.