Stagflacija – značenje, definicija što je

Stagflacija - značenje, definicija što je

Zatraži brzi kredit

Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Ponedjeljak 23.12.2024 u 08:30
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 500 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Mikro kredit: Uz zatraženi iznos 300,00 EUR na period od 30 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 301,68 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 7,03%, iznos Premije 1,68 EUR te iznos mjesečne rate 301,68 EUR (1 rata). Plus kredit: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata). Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,25%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Što je stagflacija?

Stagflacija je makroekonomska kategorija u kojoj se nalazi neka država čije gospodarstvo stagnira, odnosno bruto nacionalni proizvod pada ili stagnira, stopa inflacije raste, te stopa nezaposlenosti također raste. Ova makroekonomska situacija je vrlo negativna pojava jer ekonomija u takvim uvjetima ne može normalno funkcionirati. Građani su sve više nezaposleni, cijene svega rastu pa uzrokuju rast inflacije, potrošnja pada jer ljudi nemaju novaca da troše zbog nezaposlenosti, te se sve to reflektira i na bruto nacionalni proizvod koji će ili stagnirati ili padati.

U sedamdesetima su makroekonomisti prepoznali stanje stagflacija kod brojnih razvijenih ekonomija koje su se našle u toj situaciji zbog nestašice nafte. Visoke stope inflacije i visoke stope nezaposlenosti negativno su utjecale na ekonomije država jer ljudi nisu trošili zbog nezaposlenosti, te je time dolazilo do stagniranja ili padanja državnih prihoda. Inflacija je u zdravim ekonomijama zdravi pokretač ekonomija jer regulira ponudu i potražnju držeći balans između nezaposlenosti i rasta cijena, te na taj način održava kolo u vrtnji.

Uzroci koji dovode do stagflacija

Uzroci koji dovode do stagflacija mogu bit jedan, ali i više njih koji iznenada dovode do pada u ekonomijama. Najčešći uzrok su rast cijena energenata, nafte, plina električne energije čije cijene će se prvenstveno reflektirati na proizvođačku djelatnost i transportnu djelatnost. Time će utjecati domino efektom na rast cijena proizvoda i usluga u svim ostalim djelatnostima.

Na primjer poraste cijena goriva automatski će se to reflektirati i na prijevozničke usluge u cestovnom teretnom i putničkom prometu. Također, porast cijena plina ili električne energije će se na primjer reflektirati na cijene iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, time će poskupiti ljetovanja ili zimovanja, odnosno odmor u bilo koje doba godine.

Stagflacija u ekonomijama se ponekad pokušava regulirati monetarnom politikom regulirajući razine kamatnih stopa kako bi potaknuli sakupljanje novca u bankama, kako bi se smanjila količina novca u opticaju i izbjegla devalvacija valute i daljnji rast inflacija. Međutim, u ovakvim uvjetima novac gubi na svojoj vrijednosti i najrizičnija ulaganja su ulaganja u financijsko tržište, kupovine obveznica, štednje novca u bankama, trgovanje dionicama i slično.

Kako sačuvati novac u uvjetima stagflacija

U uvjetima stagflacija vrijednost novca pada i držati novac u bilo kojoj valuti je besmisleno jer kada velike ekonomije svijeta uđu u uvjeta stagflacija utječu jedni na druge i vuku na dno zemlju po zemlju za sobom jer su svjetske ekonomije međusobno povezane.

Ulaganje u nekretnine je pametno ulaganje kada u ovakvim uvjetima imate viška novca, jer iako nekretnine treba održavati, njihova vrijednost će rasti porastom cijena energenata i cijena građevinskog materijala.

Također, zapravo jedno od najsigurnijih ulaganja u neku vrstu robe kada vrijednost novca pada je ulaganje u investicijsko zlato. Investicijsko zlato je na svjetskim tržištima dokazano desetljećima ostvarivalo rast i godišnje prinose preko 8%, pa umjesto da novac držite u banci uložite u investicijsko zlato jer ni jedna banka vam neće dati 8% kamate godišnje na vaš štedni ili depozitni ulog novca. Ulaganje u investicijsko zlato ima svoju veliku prednost, odnosno dvije prednosti. Prva je da je investicijsko zlato vrlo lako prodati i zamijeniti za novac, a druga prednost je ta da je zarada koju ćete ostvariti prilikom prodaje investicijskog zlata oslobođena plaćanja poreza. Te zlato nije potrebno održavati poput nekretnina jer je vrlo otporno na vanjske korozivne utjecaje i lako ga možete prenositi gdje želite.


Tagovi: