Što je stanica

Stanica je osnovna "ciglica" u građevini života

Mikrosvijet svih oblika života se u svoj svojoj složenosti i jedinstvenosti znanstvenicima pokazao tek nakon izuma mikroskopa. Stanica je osnovna "ciglica" u građevini života, a dugo se mislilo da je i najmanja, a danas se zna da ona u svojoj građi sadrži još sitnije dijelove. Postoje jednostanični organizmi, sačinjeni od samo jedne stanice i višestanični organizmi. Ljudske stanice su različitih veličina, ali su sve prilično male, čak se ni najveću oplođenu jajnu stanicu ne vidimo golim okom.

Svaka stanica u sebi sadrži kompletnu DNA informaciju koja je temelje njezine funkcionalnosti, ona zna što treba raditi, koja joj je uloga i zadaća i kako to treba raditi. Prije se vjerovalo da život spontano nastaje iz nežive tvari, danas se zna da stanice nastaju diobom od "majke stanice". Najvećom poznatom stanicom se smatra nojevo jaje. Virusi su na granici između živog i neživog svijeta, nemaju stanice i zato ih je tako teško izolirati, ne mogu se umnažati dok ne uđu u stanicu živog organizma.

Prema građi postoje dvije vrste stanica

Sve životne funkcije svih živih organizama, pa i ljudi odvijaju se u stanicama koje su čuvari života i preživljavanja. Prema građi postoje dvije vrste stanica, prokariotske i eukariotske stanice. Prokariotske stanice su manje, jednostavne građe, nemaju jezgru, svi životni procesi se odvijaju u citoplazmi, u kojoj je smješten jedan prstenasti, zatvoreni DNK koji se naziva nukleotid, najčešće samo jedan kromosom i ribosome manje nego kod eukariotskih. Prokariotske stanice tvore građu bakterija i prabakterija (Archaea).

Eukariotska stanica je puno veća od prokariotske stanice, DNK je smješten u njezinoj jezgri koja je ovijena membranom i podijeljen u nekoliko kromosoma, a unutar stanice se nalaze i organele (mitohondriji, plastidi, lizosomi, Golgijev aparat, endoplazmatski retikulum), a toga nema kod prokariotske stanice. Aseksualna doba ili mitoza je jedan od načina stanične diobe, ali je kod većine moguća i seksualno razmnožavanje (mejoza), po čemu također razlikuje od prokariotske stanice. Citoskelet unutar stanice utječe na oblik i veličinu stanice.

Ljudsko tijelo se sastoji od puno vrsta stanica

Količina, oblik i veličina tih građevnih elemenata definiraju različite oblike života, a ljudsko tijelo se sastoji od oko 100 bilijuna različitih "ciglica". Čovjek je vrlo kompleksne građe, ljudsko tijelo se sastoji od puno vrsta stanica i svaka vrsta je drugačije veličine i ima svoju drugačiju funkciju. Bijele krvne stanice su "imunološki vojnici" i slobodno se kreću kroz tijelo. Mišićne stanice se drže skupa, kožne stanice se stalno i brzo množe, što je prevažno za zacjeljivanje.

Svaka stanica u tijelu ima svoju životno važnu ulogu i to što se živčane stanice ne množe otežava liječenje neuroloških bolesti. Stanice žlijezda proizvode enzime i hormone koji upravljaju mnogim procesima u tijelu. Stanice dojki proizvode mlijeko koje hrani novi život, stanične gušterače proizvode inzulin, plućne sluz, stanice u ustima slinu i sve složno rade svaka svoj posao, poput pčela u košnici, a sve njihove funkcije su zapisane u njihovoj DNK, a ljudsko zdravlje je uvjetovano ispravnim radom svake stanice.