Stigli rezultati iz Rijeke. U boci Romerquellea pronađeno sredstvo za pranje ili odmašćivanje. Oglasio se Beroš.
Analiza tekućine iz čaše koju je konzumirala oštećena osoba poklapa se s tekućinom iz bočice bezalkoholnog pića s okusom koja mu je bila poslužena. Također, utvrđeno je da se radi o jako lužnatim vodenim otopinama s pH vrijednosti od 13,6. Na temelju kemijskog sastava zaključeno je da je riječ o sredstvu za pranje ili odmašćivanje.
Uz to, analizom 20 drugih boca istog pića u originalnom pakiranju, utvrđeno je da sadrže prozirne tekućine s pH vrijednošću od 3,5, što je u skladu s uobičajenim vrijednostima za takva pića. MUP ističe da su rezultati ostalih boca uredni.
Sanitarna inspekcija, na temelju izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, potvrdila je da su uzorci Coca-Cole ispitani na pH vrijednost, metale i metaloide, aditive i perklorate te da su zdravstveno ispravni.
Također, analiza uzorka mineralne vode Romerquelle Emotion iz riječkog ugostiteljskog objekta nije pokazala razinu kiselosti ni koncentraciju metala iznad dopuštenog, eliminirajući mogućnost uzrokovanja bolova u usnoj šupljini, jednjaku i želucu. Ministar Beroš naglašava da reakcija građana može biti rezultat greške ili sabotaže te da će kriminalističko istraživanje utvrditi sve okolnosti ovog događaja.
U vezi s prvim prijavljenim događajem u Zagrebu, utvrđeno je da tekućina iz bočice ima pH vrijednost 2,59, što je uobičajeno za to piće, i da nisu detektirani neuobičajeni spojevi.
Ministar Beroš izjavljuje da bi situacija s kontaminacijom bezalkoholnog pića u Rijeci mogla proizići iz greške ili sabotaže. Ističe da je reakcija građana izazvala paniku. Od 45 ljudi koji su do sada pristupili pregledima, samo četvero pokazuje određene promjene na sluznici, koje mogu, ali ne moraju biti povezane s konzumacijom lužnate tvari.
Analiza tekućine iz Rijeke, poslana u Centar za kriminalističku forenziku Ivan Vučetić, otkrila je da se radi o jako lužnatim vodenim otopinama s pH vrijednostima iznad 13. Na temelju kemijskog sastava, zaključuje se da je riječ o sredstvu za pranje ili odmašćivanje. Beroš vjeruje da je ovo izolirani slučaj, ističući ozbiljnost bolesti jedinog pacijenta u Rijeci.
Od 45 pregledanih osoba, četvero pokazuje promjene na sluznici i probavnom traktu, koje ne moraju nužno biti povezane s uzimanjem lužnate tvari. Beroš naglašava da koncentracija lužnate tvari uzrokuje teške tegobe i kliničku sliku, kao što se dogodilo u Rijeci. Razlog zadržavanja jednog pacijenta u zagrebačkoj bolnici je gerb sindrom, koji može koincidirati s kemijskim ozljedama, ali isključuje se uzročno-posljedična veza s konzumacijom pića.
Beroš ističe da kriminalističko istraživanje trenutno istražuje moguće uzroke, uključujući podmetanje ili nenamjernu grešku. Upozorava građane da ne vjeruju neprovjerenim informacijama. Analiza u forenzičkom centru je isključila prisutnost stranih elemenata u uzorcima iz Zagreba.
Ministar tvrdi da nema elemenata koji ukazuju na drugačiji razvoj situacije od onog što je već iznio. Unatoč početnom postupanju države, naglašava da će pratiti daljnji razvoj situacije.
Kako su Tragedije Podmetanja Otrova Promijenile Sigurnost Potrošačkih Proizvoda
U svijetu gdje se sigurnost potrošača smatra svetim gralom industrije, povijest je nažalost zabilježila nekoliko mračnih trenutaka koji su zauvijek promijenili način na koji razmišljamo o sigurnosti proizvoda. Od podmetanja otrova u lijekove do kontaminacije hrane, ovi incidenti su potaknuli revoluciju u pakiranju i regulativama. Pogledajmo neke od najznačajnijih slučajeva koji su oblikovali današnje standarde.Tijek događaja:
1. Tylenol Murders (1982): U rujnu 1982. godine, serija smrtonosnih trovanja u Chicagu izazvala je nacionalnu paniku. Žrtve su nezavisno konzumirale kapsule Tylenola koje su bile kontaminirane smrtonosnom dozom cijanida. Tragedija je rezultirala smrću sedam ljudi i pokrenula je jednu od najvećih povlačenja proizvoda u povijesti SAD-a. Johnson & Johnson, proizvođač Tylenola, povukao je 31 milijun boca s tržišta i ponudio zamjenu u obliku tableta. Ovaj događaj doveo je do uvođenja "tamper-evident" pakiranja, koje danas predstavlja industrijski standard.
2. Kontaminirane Žitarice (1986): U manje poznatom incidentu, žitarice "Oat Bran" u SAD-u bile su kontaminirane herbicidom, što je izazvalo veliku zabrinutost među potrošačima. Iako nije bilo smrtnih slučajeva, ovaj događaj je naglasio važnost praćenja lanca opskrbe i kontrole kvalitete u prehrambenoj industriji.
3. Japanski Lijekovi (1988): U Japanu je 1988. godine otkriveno da je serija lijekova bila kontaminirana otrovom, što je dovelo do smrti nekoliko ljudi. Ovaj slučaj je rezultirao strožim regulativama u farmaceutskoj industriji, uključujući bolju kontrolu kvalitete i sigurnosne protokole.
Ovi događaji su bili tragični, ali su imali srebrnu podlogu u obliku poboljšane sigurnosti proizvoda za potrošače širom svijeta. Danas, zahvaljujući ovim lekcijama iz prošlosti, potrošači mogu biti sigurniji kada dohvaćaju proizvode s polica. Ipak, ovi slučajevi nas podsjećaju da je budnost i stalno poboljšanje sigurnosnih standarda nužno kako bi se osiguralo da se povijest ne ponovi.
Tagovi: