Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu

Što je otpremnina i što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu?

Što je otpremnina i što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu? Otpremnina je financijska kompenzacija koju poslodavac isplaćuje radniku u slučaju prekida radnog odnosa, bilo zbog otkaza ugovora o radu ili zbog odlaska u mirovinu kao nagrada za vjernost poslodavcu. Otpremnina je regulirana pravilnicima o radu, Zakonom o radu, kolektivnim ugovorima ili pojedinačnim ugovorima o radu, pri čemu se uvijek primjenjuje povoljnija opcija za radnika. Prema Zakonu o radu, pravo na otpremninu imaju radnici koji dobiju otkaz iz osobno ili poslovno uvjetovanih razloga, pod uvjetom da su kod istog poslodavca radili neprekidno najmanje dvije godine i da nisu sami skrivili otkaz. Otpremnina se ne isplaćuje u slučaju da radnik sam daje otkaz ili kada se radni odnos prekida sporazumno, osim ako se radi o kolektivnom višku radnika u poduzeću. No, što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu? Odgovor na ovo pitanje te na ostala pitanja možete doznati u nastavku ovog članka.

Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu i što učiniti?

Ako radnik prestane raditi zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac je dužan isplatiti najmanje dvostruki iznos zakonske otpremnine, pod uvjetom da radnik nakon liječenja i rehabilitacije nije u mogućnosti obavljati odgovarajuće poslove. Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu? Poslodavac može za vrijeme otkaznog roka ponuditi radniku zamjenski posao. Ukoliko radnik to odbije, radnik gubi pravo na otpremninu. U slučaju stečaja poslodavca, radnik također ima pravo na otpremninu, ali samo na polovicu najvišeg zakonskog iznosa. Zakonom propisana minimalna otpremnina ovisi o dužini radnog staža i iznosu bruto plaće radnika. Minimalna otpremnina iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne bruto plaće radnika za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca. Ukupan iznos zakonske otpremnine ograničen je na maksimalno šest prosječnih mjesečnih bruto plaća koje je radnik ostvario u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. U posebnim slučajevima, kao što su ozljeda na radu ili stečaj, zakon propisuje višu ili nižu otpremninu od minimalne. Otpremnina može biti viša od zakonske ako je tako određeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim internim aktima poslodavca. Ako se pitate što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu, nastavite dalje čitati jer donosimo odgovor na ovo pitanje!

Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu svojem radniku?

Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu i kako se obračunava otpremnina? Na temelju pravilnika o porezu na dohodak, otpremnine do visine od 862,71 eura po godini staža kod istog poslodavca ne podliježu oporezivanju. Svi iznosi iznad ovog iznosa tretiraju se kao plaća i podliježu plaćanju poreza i doprinosa, poreza. Za radnike koji ostvaruju pravo na otpremninu prilikom umirovljenja, neoporezivi iznos je od 2024. godine povećan na 1400 eura. U slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, neoporezivi iznos je 1061,79 eura po godini staža. Ako se otpremnina isplaćuje prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa, cijeli iznos je oporeziv, osim u slučaju kolektivnog viška radnika, gdje je neoporeziv dio do 20 radnika. Što ako poslodavac ne želi isplatiti otpremninu? Ako poslodavac ne isplati naknadu, plaću, ili otpremninu na datum dospijeća ili ih isplati samo djelomično, obavezan je do kraja tog mjeseca u kojem je isplata trebala biti izvršena radniku dostaviti obračun iznosa koje je trebao isplatiti.