Što je anoreksija i kako pristupiti njenom liječenju – Kako dolazi do poremećaja u ishrani

Anoreksija spada u po život opasne poremećaje hranjenja

Grčki naziv ovog poremećaja znači gubitak apetita, ali je to preblag izraz jer to nikako nije samo običan gubitak apetita. Anoreksija spada u po život opasne poremećaje hranjenja, neki stručnjaci je nazivaju i duševnom bolesti iako se radi o hrani, a neki je nazivaju samo bolest uma koji ima iskrivljene predodžbe o sebi i svom izgledu u sjeni pogubnih modnih trendova. To mišljenje potkrepljuje i apsurdna mršavost koja se traži od balerina i manekenki.

Zbog toga je 2008 godine Francuska prva donijela zakon kojim se kažnjava svakoga tko promovira mršavost, visokim novčanim kaznama. Anoreksija do dana današnjega nije posve objašnjena i točan uzrok želje za ekstremnom mršavošću se ne zna. Nitko ne zna zašto oboljela osoba želi izgledati kao kost i koža, uz socokulturološke, razvojne, biološke i psihološke uzroke u nekim slučajevima se otkrije i nasljedni uzrok iako to još nije do kraja potkrijepljeno, ali se istražuje i utjecaj drugih bolesti i hormonalne neravnoteže.

Anoreksija i bulimija se često prikazuju kao dva vida istog problema

Ako se prihvati da je to samo poremećaj hranjenja liječenje bi već došlo do nekih vidljivijih rezultata, no endokrinolozi, psihijatri i klinički psiholozi već znaju da je problem odbijanja hrane puno dublji i kompleksniji. Anoreksija i bulimija se se često prikazuju kao dva vida istog problema i ako ih se promatra kao poremećaj hranjenja to je čak i logično, na jednom kraju je nejedenje, a na drugom prejedanje i za samokažnjavanje namjerno izatvano povraćanje.

Zato se i anoreksija i bulimija dovode u vezu sa pretilošću koja je često prisutna u obiteljima oboljelih osoba. Spominju se mržnja prema sebi, prema životu, bolesna težnja da se uklopi u javno medijski "propisane" i promovirane kanone ljepote, gadljivost prema hrani i jedenju. Iskrivljena predodžba o sebi, svom tijelu i izgledu, stalno nezadovoljstvo sobom i svojim tijelom, neuklopljenost u svijet, osjećaj nevoljenosti i neprihvaćenosti uz odbijanje hrane prate i pesimizam, bezvoljnost, melankolija, depresija i potpuna demotiviranost i besmisao.

Anoreksija se naziva i duševna bolest ekstremne mršavosti

Bolest samoizgladnjivanja uglavnom pogađa žene, ali su zabilježeni i slučajevi među muškarcima iako nešto rjeđe. Anoreksija se naziva i duševna bolest ekstremne mršavosti i mnogi stručnjaci tijekom liječenja vide suicidalnu pozadinu. Tvrdnja da su anoreksičari suicidalni, ali se nemaju snage ubiti jer to nije u redu, pa odbijaju jesti nadajući se da će tijelo samo odustati od života. Nejedenjem slabe svoje tijelo i kolikogod smršavjeli i dalje nisu zadovoljni svojim izgledom i ne vole sebe.

Anoreksija je stanje koje stvara sliku živog mrtvaca, hodajućeg kostura, zato ovu bolest uvijek liječi tim stručnjaka sastavljen od gastroenterologa, endokrinologa, psihijatra, psihologa, po potrebi socijalnog radnika i liječnika drugih specijalnosti po potrebi. Opće propadanje, fizičko i psihičko osobu iz ekstremne uznemirenosti dovodi u ekstremnu ravnodušnost, nebrigu o sebi i o članovima obitelji koji se brinu o njima. Neka tajna psihička trauma paralizira volju, racionalno i logično mišljenje i oboljela osoba za svaki pojedeni zalogaj sama sebe kažnjava.