Što je azotna kiselina – Primjena azotne kiseline

Što je azotna kiselina?

Azotna kiselina je vrlo jaka neorganska kiselina, bez boje, jako izjedajućeg i otrovnog sadržaja. Vrlo je opasna za ljude jer na kožu čovjeka djeluje na način da izaziva kemijske opekotine žute boje u dodiru sa keratinomu koži. Ova kiselina je važan reagens koji ima svoju primjenu u različitima granama. No, prilikom rukovanja potreban je izuzetan oprez i stručnost u rukovanju sa ovakvom kiselinom.

Azotna kiselina je jako oksidacijsko sredstvo koje djeluje čak i na površine plemenitih metala, ali i ostalih metala. Na sobnoj temperaturi ova bezbojna tekućina brzo isparava naročito ako je u velikoj koncentraciji u pari žute i crvene boje. Sastoji se od soli nitrata, te se dobro rastvara u etanolu i vodi.

Ova se kiselina dobiva miješanjem azot IV oksida sa vodom, dok se pročišćavanje za potrebe industrije radi destilacijom uz pomoć sumporne kiseline. Za potrebe industrije se proizvodi koncentrirana kiselina 50-68% koncentrata. Proces dobivanja azotne kiseline industrijskim procesom se naziva Osvaldov proces nazvan po kemičaru Ostvaldu uz pomoć oksidacije amonijaka.

Azotna kiselina i njena primjena

Azotna kiselina ima u industriji široku primjenu s obzirom da se rastvara u vodi. Može se koristiti za otapanje vodenog kamenca, ali i miječnog i pivskog kamenca. Treba naglasiti da je primjena azotne kiseline moguća u sustavima i cjevovodima koji su napravljeni od krom-nikl čelika jer na ostale metale djeluje razornom snagom. Kod primjene u mliječnoj industriji točno je propisana koncentracija i temperatura između 60-80 stupnjeva Celzijusa, te je vrijeme primjene ograničeno na petnaestak minuta. Nakon toga uređaje i cjevovode treba isprati hladnom vodom koja ima ph neutralan.

Azotna kiselina ima primjenu i u procesu proizvodnje eksploziva poput nitroglicerina, a ujedno se primjenjuje kao oksidant u raketama koje su na tekuće gorivo. Ova kiselina ima primjenu u proizvodnju umjetnih gnojiva, te se primjenjuje kod pročišćavanja metala u metaloprerađivačkoj industriji. Ova kiselina se koristi u nekim organskim sintezama no u puno manjoj koncentraciji kako ne bi djelovala razorno na organske spojeve u kojima se primjenjuje.

Azotna kiselina i nitrati

Azotna kiselina sadrži veliki broj soli, nitrata koji zapravo sadrže NO3 jon, te su oni atom azota. Nitrati su kristali koji su rastopljivi u vodi, te imaju jako oksidacijsko djelovanje. No, kada se otope u vodi njihovo oksidacijsko djelovanje slabi.

Postupak dobivanja nitrata je djelovanjem sastojaka azotna kiselina sa metalom i kisikom ili vodikom. Nitrati se mogu pronaći i u prirodnom obliku u obliku minerala. Nitriti su soli koje nastaju djelovanjem azota na načina da se amonijak koji je nastao razgradnjom azotnih spajanja pod djelovanjem mikroorganizama prvo prelaze u nitrite, a nakon toga se stvaraju nitrati. Tako nastali nitriti i nitrati ukoliko ih u prirodi biljke ne upotrijebe pod utjecajem mikroorganizama se razlažu u oksidol azota i obliku slobodnog azota.

Zapravo kemijski spoj HNO3 nitratna kiselina je poznatija pod nazivom dušična kiselina koja je vrlo važan proizvod kemijske industrije. Ova se kiselina upotrebljava dalje za proizvodnju forsforne, sumporne, oksalne i drugih vrsta kiselina, a njena je moć vrlo razorna i osidirajuća.