Što je citologija

Citologija je stanična biologija

Znanstvena istraživanja bioloških pojava i procesa na staničnoj razini su predmet izučavanja biologije, a citologija je stanična biologija. Sama riječ potječe iz grčkog izraza za stanicu kytos, što opisuje šupljinu. Obzirom na sićušnost pojedinih stanica sva istraživanja se provode na mikroskopskoj i molekularnoj razini i bave se biokemijskim, biofizičkim, morfološkim, fiziološkim i drugim osobinama stanica, međusobnom komunikacijom stanica, njihovom diobom i njihovim životnim ciklusima. Danas je to najvažnija grana biologije, a liječenje na staničnoj razini je najpoželjnije.

Citologija se bavi strukturom stanice čije organele uronjene u citoplazmu održavaju život stanice. Svaka stanica se satoji od plazmatske membrane, endoplazmatskog retikulima, ribosoma, golđijevog aparata, lizozoma, hloroplasta, nukleusa (stanične jezgre), nuklelolusa (jezgrica), cilija i flagela, vakoula, mitohondrija i bazalnog tjelešca i svi ti dijelovi učestvuju u staničnim procesima. Sam naziv organela znači mali organ, a svaka organela ima svoju funkciju u tijelu, ovisno na koje organe je vezana, a svaka bolest počinje na staničnoj razini.

Citologija je dijagnostička pretraga u medicini

Otkad su mikroskopi ušli u kliničke laboratorije otvorili su put za sve sofisticiranije dijagnostičke metode. Kliniča citologija je dijagnostička pretraga u medicini koja na osnovi mikroskopske analize iz bilo kojeg organa ili tkiva u tijelu analizira i prepoznaje sve biološke i fiziološke procese u tijelu i koristi se za analizu i dijagnostiku svih tjelesnih organa i sustava i svih procesa u njima. Zdrave stanice se jasno razlikuju od stanica sa anomalijama koje ukazuju na moguću bolest.

Citologija se dijeli aspiracijsku koja se radi punkcijom i eksofalijativnu koja može biti biopsija ili se ozima spontano oljušteni dio s površine kože ili se radi na bazi tjelesnih tekućina, a ginekološku citologiju tretiraju kao zasebnu granu citologije. Nastoji se da sve citološke punkcije budu minimalno invazivne i uzima se minimalne uzorke koji su dostatni za analizu. Punkcija se izvodi brzim ubodom tanke igle i sve je nalik vađenju krvi, bol na mjestu uboda je kratkotrajna, ostale nuspojave i komplikacije su rijetke.

Zašto je ginekološka citologija posebno važna

Redoviti ginekološki pregledi uključuju i redovite PAPA testove koji se rade u svrhu ranog otkrivanja raka maternice ili janika kod žena i to objašnjava zašto je ginokološka citologija posebno važna, ona se provodi u sklopu prevencije ili ranog otkrivanja raka vrata maternice, HPV-a i drugih ženskih bolesti. U ginekološku citologiju spadaju vaginalni brisevi, ali brushing ili struganje cervikalnog kanala, a sve to u cilju što preciznije i pravovremen dijagnostike kod žena i ranog otkrivanja ženskih bolesti.

Dakle, citologija nije samo pretaga, ona je polako postala prava i zasebna citodijagnostika ili se barem razvija u tom smjeru. U citologiji predmet pretrage krv, urin, likvor, ispljuvak, odbačene stanice, vaginalni iscjedak, iscjedak iz dojke, drugi izljevi tekućina u tijelu (pleuralni izljev), perikardijalni izljev, gnoj, a struganje se provodi vaginalno, kod gastrointestinalnog trakta u respiratornom sustavu, urinarnom traktu i drugim dostupnim mjestima u tijelu. Aspiracijska citodijagnostika se provodi na dojkama, štitnjači, jetri, gušterači, plućima, prostati i limfnim čvorovima.