Što je demencija

Što je demencija i kod koga najčešće nastaje?

Demencija se često opisuje kao stanje zaborava, no što je ona zapravo? Danas se smatra kako je demencija skup simptoma koji mogu nastati postupno ili naglo i donose gubitak pamćenja, nemogućnost učenja i nemogućnost pravilnog rasuđivanja. Osobe koje pate od demencije često imaju promjene u ponašanju i ne mogu samostalno živjeti, već su ovisne o tuđoj pomoći. Potrebno je znati da navedeno stanje nije normalan dio starenja, da ono nije samostalna bolest, da ona nije jednaka za svaku osobu. Tko pripada u rizičnu skupinu?

Često nastaje kod starijih ljudi koji nisu intelektualno aktivni. Oboljela osoba rijetko primjećuje ograničenja u pamćenju, učenju ili rasuđivanju, dok okolina to često prepisuje normalnoj staračkoj zaboravljivosti. Kako onda prepoznati simptome? Osoba koja pati od demencije s vremenom doživljava promjene u ponašanju, postaje agresivna, sklona je lutanju, ima noćne nemire. Ovo stanje je neizlječivo, stoga je potrebno veliko razumijevanje i podrška sa strane obitelji i voljenih.

Zašto nastaje demencija i koji su njeni simptomi?

Ovo stanje može se pojaviti samostalno ili kao simptom bolesti poput Alzheimera. Isto tako, može nastati uslijed bolesti krvnih žila u mozgu, kao i kod težih traumatskih ozljeda mozga. Međutim, danas se smatra kako demencija nastaje radi niza uzroka. Većina demencija imat će postupan i isto tako nezaustavljiv tijek jer se javlja kao posljedica oštećenja mozga. Kako nastaju oštećenja mozga? Kod Alzheimerove bolesti oštećenje nastaje radi nakupljanja patoloških proteina između i u živčanim stanicama.

Isto tako nedovoljno se naglašava kako i prekomjerno uživanje u alkoholu može uzrokovati demencije. Alkohol ima toksično djelovanje i neizravno će oštetiti mozak. Kako prepoznati simptome demencije? Prvi simptom je svakako smetnja u pamćenju. Ukoliko se ovaj simptom prepozna na vrijeme i ukoliko se odmah provedu ciljane pretrage - stanje je izlječivo. Simptomi koji pokazuju razvijenu demenciju su:

Promjena osobnosti, pretjerana sumnjičavost, gubitak interesa, promjene u raspoloženju koje su nagle, razdražljivost, smetnje u spavanju, lutanja. Potrebno je što prije zatražiti liječničko mišljenje dok osoba ne razvije i dodatnu depresiju. Kasni simptomi demencije mogu biti: Halucinacije, smetnje prilikom gutanja, motorička oštećenja. Kasni simptomi mogu oboljelu osobu prikovati uz krevet. Osobe kod kojih se utvrdi navedeno stanje mogu živjeti do 10 godina uz pravilnu terapiju.

Da li se demencija može liječit?

Sama demencija je neizlječiva, no tijek ovog oboljenja može se smanjiti ili održavati. Često se koriste razne terapije (ovisno o fazi oboljenja i simptomima). Lijekovi koje će osoba koristiti usporit će napredovanje stanja i odgađati gubitak neovisnosti i mogući smještaj u instituciju. Cilj ovakvog liječenja je osobi pružiti udobnost i maksimalizirati njihovu preostalu sposobnost. Liječenje demencije trebalo bi biti usmjereno na poboljšanje ostatka života.

Oboljeli od demencije dugo mogu zadržati svijest o samima sebi i bolesti, što ponekad može uzrokovati burne emocionalne reakcije radi osjećaja nemoći. Kako bi se usporilo napredovanje stanja, preporučuje se mentalna aktivnost osobe i njeno integriranje u društvo kako bi se zadržale mentalne sposobnosti.

Da li se demencija može spriječiti? Samo stanje ima iste čimbenike rizika poput kardiovaskularnih bolesti (pretilost, pušenje, alkohol, povišeni krvni tlak, povišena masnoća, povišen šećer), stoga se preporučuje zdravija prehrana i svakodnevna fizička aktivnost. Preporučuje se uravnotežena prehrana, svakodnevna fizička i mentalna aktivnost, bogat društven život, stimulirajuć okoliš. Potrebno je imati na umu da je cjeloživotno učenje važna stavka u borbi protiv demencije, jer upravo ono odgađa kognitivno propadanje.