Što je dužina

Što je dužina

Dužina je pravac koji je omeđen s dvjema točkama koje su krajnje, a između njih se nalaze točke pravca. Dužinom se spajaju krajnje točke te se uobičajeno u aritmetici označavaju AB s potezom iznad slova.

Stari Grci su uvelike koristili dužine u aritmetici, te su iz zbrajali, množili, računali razliku i količnik. Zbrajanje i oduzimanje se u aritmetici radi sa šestarom. Količnik i umnožak se računa pomoću Talesovog teorema propocionalnosti.

Duljina i dužina u jeziku su imenice koje označavaju u velikom broju slučajeva istu stvar, no u aritmetici se ta dva naziva razlikuju. Duljina predstavlja razmak između krajnjih točaka i ozmačava se /AB/. A kako smo već naveli dužinom se smatra pravac omeđen dvjema krajnim točkama, zapravo je to ravnocrtna spojnica dviju krajnjih točaka. U aritmetici poznajemo još i simetralu koji je pravac okomit na dužinu i dijeli dužinu popola. Razlikujemo i usmjerenu dužinu koja u jednom smjeru ima strelicu te se od početne krajnje točke strelicom na završnoj krajnjoj točci označava smjer.

Geografska dužina

Geografija je prirodna znanost koja proučava površinu Zemlje, te njene ravnine, neravnine i prostor. Geografska dužina se označava grčkim slovom lambda, te se mjere udaljenosti od početnog meridijana prema zapadu ili istoku. Geografskom dužinom se računa geografska koordinata kojom se određuje položaj istok i zapad u odnosu na točku s koje se promatra.

Geografska dužina se prvobitno pojavljuje kod starih Grka koji su 2 tisuće godina prije naše ere postavili koordinatni sustav zemljine sfere koristeći meridijane. Početni meridijan je prolazio kroz Aleksandriju, a za razvoj ovog područja je zaslužan grčki astronom Hiparh. Nakon njega je u 2. stoljeću nove ere Klaudije Ptolomej koristio sistem mapiranja i zakrivljene paralele, s time da je njemu početni meridijan bio kroz Kanarsko otočje.

U pomorskom svijetu brojni su moreplovci pridonijeli u određivanju geografske dužine, no tek je 1714. godine u Britaniji usvojen Zakon o dužini kojim se određivao način mjerenja udaljenosti koje geografija poznaje i danas kao osnove nautike i geologije.

Dužina i njena upotreba

Upotreba dužina je mnogostruka u brojnim znanostima i djelatnostima. Osim spomenutih geologije, nautike i aritmetike primjena dužine je od velikog značaja u građevinarstvu jer bez korištenja mjera i mjerenja građevinarstvo ne bi postojalo i čovjek bi još uvijek živio u špiljama. Međutim kako je vrlo rano otkriveno da se korištenjem dužine mogu izmjeriti sve što čovjeku treba u bilo kojem segmentu života vrlo brzo je upotreba dužine našla svoju svrhu.

Osim u prostoru i građevinarstvu, mjerenje dužine ima svoju primjenu i u medicini kod koje se mjere organi, stanice, tkiva. Veličina organa koja je veća od normalne može upućivati na određena oboljenja što će specijalistima biti znak da se s tim organom nešto događa pa se mogu otkriti bolesti i abnormalna stanja te započeti liječenje.

Određivanje dužina kod sportske opreme na primjer skija, gojzerica za skije, štapova za planinarenje važno je jer sportaši nisu jednakih visina i težina pa je pravilna oprema naročito važna. Brojna su područja u kojima se dužine upotrebljavaju, a bez njihovog korištenja ne moženo mi zamisliti kakav bi nam život bio.