Što je hipoehogena tvorba

Hipoehogena tvorba, što je i kako izgleda?

Hipoehogena tvorba ili masa se može opisati kao tkivo u tijelu koje je prema sastavu gušće/tvrđe od normalnog. Navedeni izraz će se koristiti za opisivanje slike koja se vidi na ultrazvuku. Ultrazvuk koristi zvučne valove koji će se apsorbirati ili reflektirati od tkiva, mišića i organa. Navedeni valovi tako tvore crno bijelu sliku koja je vidljiva na ekranu. Upravo je ovo jedna od najtočnijih pretraga kada treba ustanoviti promjenu na/u tijelu u odnosu na prvobitno stanje. Hipoehogena tvorba je jedna od mogućih promjena.

Kako izgleda navedena tvorba ili masa? Dijele se na izdržljivi: Manji ehogen koji apsorbira u sebe više ultrazvučnih valova. Izgledom sivi, tamniji od okolnog tkiva. Sastoji se od fibroznog ili mišićnog vezivnog tkiva. Manje gusti: Ehoičniji je i reflektira više ultrazvučnih valova. Izgledom je svjetliji ili svjetliji od okolnog tkiva. Može se napuniti s tekućinom, zrakom ili masnoćom. Navedena tvorba ili masa može nastati bilo gdje u tijelu, radi niza različitih razloga. Dijele se na opasne i bezopasne.

Hipoehogena tvorba, kako se dijagnosticira?

Hipoehogena formacija može se stvoriti bilo gdje u tijelu. Kada se pojavi može ukazivati na tumor ili na patološku neoplazmu. Prema svojoj prirodi može biti benigna ili zloćudna. Benigni tumor može se razvijati i rasti, no on se neće širiti/metastazirati na druge okolne organe ili tkiva. Maligni ili kancerogeni tumor ima mogućnost širenja i može zahvatiti druge dijelove tijela. Ultrazvučni pregledi najčešće su prve pretrage uz pomoći koji se ustanovi promjena na organima ili tkivima. Nažalost, ultrazvukom je nemoguće utvrditi da li je hipoehogena tvorba benigna ili zloćudna, niti je nemoguće otkriti zašto je došlo do nastajanja.

Kada osoba ima hipoehogenu tvorbu, liječnik će preporučiti odgovarajuće testove kako bi se saznalo više o njoj. Kako se dijagnosticira hipoehogena tvorba? Uz pomoć sljedećih pretraga: Računalna tomografija, MRI skeniranje, mamografija, biopsija, pretrage krvi, kontrolni ultrazvuk. Kada je navedena tvorba/masa prisutna, snimka će pokazati sljedeće: Pojavu sjene ili aureole na gledanom području, nejasnu i nepravilnu konturu koja nije glatka, razgranati/zvjezdasti uzorak, uglati oblik, brz rast, kalcifikacija, izraslinu koja je nalik pipcima, krvne žile u ili oko tvorbe.

Hipoehogena tvorba, kako se liječi?

Liječenje hipoehogene tvorbe/mase ovisit će o njenoj vrsti, veličini, položaju ali i simptomima koje pacijent ima. U pojedinim slučajevima pacijentu nije potrebno liječenje jer je riječ o infekciji, upali ili stanju koje se povlači samo od sebe. Hipoehogena tvorba se tako može smanjiti i nestati sama od sebe. Liječnik će ovisno o svemu odrediti liječenje. Ponekad se prati razvoj tvorbe kako bi se vidjelo da li ona napreduje ili ne i da li je njeno uklanjanje potrebno ili ne. Najbolja opcija za liječenje navedene tvorbe je svakako operacija. Hipoehogena tvorba može uzrokovati bol, opstrukciju i niz drugih komplikacija ovisno o mjestu nalaska.

U pojedinim slučajevima ova tvorba može postati kancerogena i nakon nekog vremena puknuti i tako uzrokovati unutarnje krvarenje. Najčešće se uklanjaju tvorevine/mase koje su u blizini organa, krvnih žila ili živaca. Operacija se često izvodi uz pomoć laparoskopskog ili endoskopskog postupka. Riječ je o manjim ili minimalnim kirurškim rezovima. U pojedinim slučajevima neke formacije mogu zahtijevati i tradicionalnu, više otvorenu operaciju. Nakon uklanjanja one se obično ne vračaju, iako se maligni tumori opet mogu pojaviti.