Što je motiv

Motiv je ono što potiče čovjeka na bilo kakvo djelovanje

Nemotivirani ljudi su apatični, letargični, inertni, bezvoljni i nezainteresirani za bilo što i bilo koga oko sebe. Motiv je ono što potiče čovjeka na bilo kakvo djelovanje, može odrediti ciljeve i pojačati volju i ambiciju. Siromaštvo nekoga može snažno motivirati na učenje i obrazovanje, jer diploma obećava bolji život u budućnosti. Motivacijskim govorima se služe svi propovjednici i moderni motivacijski govornici ne bi li potaknuli ljude na pozitivne promjene i tako popravili kvalitetu svog života.

Novac, status, uspinjanje na društvenoj ljestvici, sve to može biti snažan motiv, ali nabrojani motivi ipak spadaju u sekundarne ili stečene motive. Primarni ili prirodni motivi su zapravo potrebe, to su disanje, glad, žeđ i spavanje i uskrata ili nedostatk kisika, hrane, vode ili sna mogu imati ozbiljne, pa i po život opasne posljedice. Inače i kod primarnih i kod sekundarnih svaka uskrata jača motivaciju, seksualna apstnencija jača spolnu žudnju, apstinencija od opijata kod ovisnika stvara još veću želju za novom dozom.

Motiv u književnosti se smatra najmanjom jedinicom djela

Povod da se napiše bilo koje književno djelo je razlog koji odgovara motivu. Motiv u književnosti se smatra najmanjom jedinicom djela i iako se najčešće traži i analizira u poeziji, može se primijeniti na sve književne rodove. Tako će za temu jeseni biti očiti motivi požutjelo, uvelo i otpalo lišće, suha polja i strnjišta, oblaci na nebu, kiše, plodovi jeseni, kestenje, gljive i tako dalje. Ako ga pisac često ponavlja u svom djelu pretvara ga u lajtmotiv.

Motiv se smatra najmanjom književnom jedinicom, kada se više ne može raščlanjivati. Statični motivi su opisni, mogu biti ambijentalni, opisivati neka stanja, raspoloženja, situacije, atmosferu ili neke predmete. Dinamični motivi pokreću radnju i zbivanja u književnom djelu, mahom epskog sadržaja. Motivi mogu izražavati osjećaje, ideje, opisivati pojedina vremenska razdoblja, narode ili odgovarati na pitanja zašto je autor uopće napisao svoje djelo. Strukturalisti motive smatraju funkcijama, a ruski formalisti su motive smatrali najmanjom sinktatičkom cjelinom kao dijelom veće cjeline narativnog teksta.

Motiv u drugim umjetnostima i drugim aspektima života

Kriminalisti u cijelom svijetu unatoč daktiloskopiji (otisak prsta), modernoj forenzici, DNK analizama i dalje tragaju primarno za motivima zločina. Motivi na etno baštini su često fraktalno ponavljajući, bilo da se radi o tkanju, vezu, čipkarstvu, oslikavanju škrinja i drugih uporabnih predmeta i grube i fine keramike. Motiv u drugim umjetnostima i drugim aspektima života je vidljiv u ponavljanju najmanjeg smislenog dijela neke kompozicije, u slikarstvu u ponavljanju neke šare, naročito u ornamentici ili na ukrasima u arhitekturi.

Psihološki motiv je ono što čovjeka pokreće na neku aktivnost, no kod psihopatologije ličnosti motivi mogu biti iracionalni i običnim ljudima neshvatljivi i neprihvatljivi, a i stručnjaci, psihijatri i psiholozi često moraju dugo i duboko kopati da bi ih dokučili i rasvijetlili. U religijskom smislu mantre, molitve i zazivi imaju ponavljajuće motive, a susrećemo ih i u okultnoj praksi i magijskim ritualima. Ta najmanja, beskrajno ponavljajuća cjelina nečega je možda najbolje objašnjena teorijom fraktala o građi stvorenog svijeta od malenih identičnih ciglica.