Što je orašar

Orašar je najpopularniji balet na svijetu

Povijest orašara bilježi da je to prvo bio namjenski korisni predmet u kućanstvima, a onda je taj neugledni predmet ušao u priču E. T. Hoffmana i kako to već biva u bajkama i izmišljenim pričama ušetao se u balet, a s pozornice je sišao kao božićni ukras skoro svih domova u svijetu. Orašar je najpopularniji balet na svijetu, a vjerojatno i najizvođeniji, skladao ga je P. I. Čajkovski kao svoj 71 prvi balet od osam zasebnih skladbi.

Balet se stvarno temelji na Hoffmanovoj priči Orašar i kralj miševa koja je u originalu puno mračnija, nego u baletu. Ujedinjenih osam skladbi su 1909 godine izdane kao jedan od prvih glazbenih albuma pod nazivom Ščelkunčikova suita, sam balet je bio naručen od direktora Carskih kazališta Ivana Vsevoložskija. Zna se da je Čajkovskom umrla sestra nešto prije nego je počeo skladati balet i njegovi biografi tvrde da je taj gubitak jako utjecao na melankolično sazvučje cijelog baleta i na pretvaranja Princa miševa u orašara.

Orašar je priča o pretvaranju drobilice za orahe u začaranog dječaka

Priča je baš božićna, priča o usamljenoj djevojčici Klari koja na Badnju večer pod borom nalazi neobičan dar drvenu spravicu za drobljenje oraha, koja se u njezinoj mašti pretvara u junaka s kojim proživljava neviđene dogodovštne. Prozaično rečeno, orašar je priča o pretvaranju drobilice za orahe u začaranog dječaka, priča je to koja i danas očarava velike i male zaljubljenike u orašara. Priča je to koja i danas pred Božić prodaje milijune malih drvenih figurica orašara.

Naravno da prvi orašari nisu nalikovali vojniku, nisu uopće imali čovjekolikih osobina, bila su to obična drvena kliješta za drobljenje oraha, a neki izvori tvrde i da nisu imali nikakve veze sa Božićem. Kažu neki izvori da su prvi orašari izrađeni još u 17 stoljeću, ali nisu bili komercijalizirani i nisu dovođeni u vezu s Božićem. Sam balet Orašar je izveden prvi puta 1982 godine, a rani orašari nisu imali danjašnji izgled, njihove odore i obilježja su bile određene mjestom nastanka i mjesnim vojnicima.

Orašar kao magijski element ili srećonoša

Svake godine se kršćanski svećenici svake godine oko Božića u svojim propovijedima bune protiv orašara u domovima kršćana jer takva popularnost obične drvene igračke zasjenjuje, bit Božića, Jaslice i Malog Isusa i orašar ih strašno ljuti. Istina je da bajke dolaze iz mitskog prostora iz kojeg prvo došla Hoffmanova priča o Orašaru i miševima, a kako i umjetnosti imaju ili korijenje, ili nadahnuće, ili oboje i balet o orašaru je stigao iz tog zagonetnog mitskog svijeta.

Isto tako je istina da orašar kao magijski element ili srećonoša ili jednostavnije talisman za sreću i uspjeh dolaze iz njemačkog folklora i vremena kada su se mali drveni vojnici zbilja poklanjali kao talismani. I tako u orašaru su se ujedinili mitkski bajkoviti lik, običaj darivanja, želje za sreću i uspjeh i mali drveni vojnik je poput djeda mraza, krenuo u osvajanje svijeta. Iako je figurica orašara danas visoko komercijalizirana, još uvijek se izrađuje, slaže od čak 60 dijelova i boji ručno u malim radionicama.