Što je reljef

Što je reljef

Reljef predstavlja ravnine i neravnine prisutne na površini Zemlje koje su nastale pomicanjem tektonskih ploča u prapovijesti nastanka naše planete. Znanost koja proučava reljefe zove se geomorfologija, naziv dolazi od grčke riječi geo što znači zemlja i morphe što znači oblik. Geomorfologija proučava kako su ravnine i neravnine na površini Zemlje nastale, njihovo porijeklo i razvoj.

Proučavajući prošle promjene i dinamike razvoja reljefa, te tako i predviđaju neka buduća događanja koja mogu predvidjeti promatranjem tla, numeričkim modeliranjem i fizkalnim eksperimentiranjem. Arheologija, geografija i geologija su discipline unutar znanosti geomorfologija. Osim tektonskih pomicanja i uzdizanja, na površinu Zemlje uvelike su utjecali i vulkani koji na Zemlji ima i danas vrlo aktivnih te kreiraju reljef u novije doba.

Procesi klime, ljudske aktivnosti, ekologije dodatno utječu na to kako izgleda površina Zemlje jer čovijek svojim aktivnostima mijenja svoj okoliš, industrijskim djelatnostima utječe na klimatske promjene kojima smo svi zabrinuti zbog globalnog zatopljavanja kojim se otapaju ledenjaci na polovima i podižu razinu mora i oceana, te dolazi do promjena i u kretanjima struja zraka i mora.

Reljef i njegovi oblici

Reljefne oblike promatramo kao kontinente koji su uzdignute površine Zemlje iznad razine mora i oceana koji su u prapovijesti u nekim dijelovima bili spojeni, no pomicanjem tektonskih ploča kontinenti su se razdvojili. Stijene koje čine planine rezultat su pomicanja tektonskih ploča, a klimatske promjene i oborine formirale su kamen koji se nalazi u planinskim područjima, te oblikovali stijene. Zaravan ili visoravan je ravnica koja se nalazi između planina i planinkih lanaca na visokim nadmorskim razinama, te se upravo po svojoj višoj nadmorskoj visini zato i naziva visoravan, od ravnica koje se nalaze na nižim nadmorskim visinama.

Razlikujemo strminski reljef kao brda, doline, planine, klifove, strmine, škrape koji su karakteristični za planinska područja. Morski i obalni reljefi imaju drugačije oblike poput otoka, uvala, hridi, grebena, fjordova, draga, delta, laguna, pličina, mora, obala, plaža, poluotoka, slanih močvara, podmorskih spilja, zaljeva, zatona i ždrijela. Slično je i kod riječnih reljefa koji imaju i bare, brane, bazene, izvore, korita, nasipe, otoka, slijevove, razvodnica, podzemnih rijeka, tok, ušće, vodpoade i vododerine. Vulkanski reljef ima svoje specifičnosti poput grotla, gejzira, kaldera, lavaste kupole, pepeljastog stošca, vulkanskih otoka, toka lave, vulkana, stratovulkana.

Reljef i karte

Karte koje se izrađuju kako bi se prikazala površina Zemlje najpoznatije su kao topografske karte. No postoje i reljefne karte koje su zapravo trodimenzonalne i prikazuju u tri dimenzije, visinu, širinu i duljinu određeni dio površine Zemlje. Uglavnom se izrađuju od gipsa, no mogu se izrađivati i od plastike, a danas su polpularni i 3D printeri koji mogu kompjuterski napraviti bilo kakve oblike pa i reljefne karte.

U današnje doba digitalizacije reljefne karte se izrađuju kompjuterskim animacijama, te se na taj način može puno lakše i brže prikazati reljef određenog područja. U digitalnom svijetu reljefne karte su kreirane od strane stručnjaka i laici mogu vrlo lako i brzo doći do prikaza reljefnih karti određenih područja.

Reljefi su se prikazivali još u doba starih Egipćana i Grka, te se reljef izrađivao od kamena, srebra, mramora, zlata, a služio je kao ukras na građevinama. Čak su pronađena nalazišta iz doba Babilona, Mezopotamije i Asirije, a Rimljani su ove vještine doveli do razine umjetnosti.