Što je šengen

Što je šengen

Šengen proizlazi iz usvojenog dogovora koji se zove Schengenski sporazum iz 1985. godine koje su potpisale 27 zemalja članica Europske unije u Luxemburgu. Ovim se sporazumom reguliraju kontrole kretanja unutar Schengenskog prostora između zemalja potpisnica bez graničnih kontrola. Ujedno ovim sporazumom se definira zajednički vizni sustav u kojem se ukidaju vize za građane zemalja potpisnica ovog sporazuma.

U šengen su uključene i četri države koje nisu članice Europske unije, Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island, a tri članice Europske unije koje još nisu dio Schengenskog prostora koje su se obvezale da će to i postati kada ispune određene uvjete. To su Rumunjska, Cipar i Bugarska, a uvjeti koji moraju biti ispunjeni za ulazak u Schengenski prostor obuhvaćaju zaštitu osobnih podataka, policijsku suradnju, zračne granice i politiku viza. Cipar ima spor Sjeverni Cipar koji predstavlja odvojenu državu priznatu samo od strane Turske te je politički i državno odvojen prostor od države Republike Cipar.

Postoje i zemlje u Europi koje imaju otvorene granice prema Schengenskom prostoru, a to su Vatikan, San Marino i Monaco, tri male zemlje koje koje egzistiraju unutar zemalja članica Europske unije.

Što donosi šengen državi članici sporazuma

Šengen ili Schengenski prostor predstavlja pojednostavljeno rečeno prostor Europske unije koji nema granica između zemalja članica. Unutar tog prostora omogućeno je slobodno kretanje robe i ljudi, te su ukinute granične kontrole za putnike, osim u izvanrednim situacijama. Za građane zemalja koje su uključene u Schengenski prostor postoji mogućnost slobodnog kretanja, studiranja u drugoj zemlji izvan matične zemlje, rada u drugoj zemlji bez odobravanja vize i posebnih dozvola za rad, te putovanja bilo poslovne svrhe bilo zbog odmora bez ikakvih posebnih dozvola. Ovim sporazumom je obuhvaćeno preko 400 milijuna ljudi, što je velika brojka i dozvoljava razvoj i tržišta rada i školovanja i razvoj i napredak turizma.

Šengen ili Schengenski prostor na svojim vanjskim granicama ima pooštrenu graničnu kontrolu, te na tim vanjskim granicama se strogo kontrolira i kretanje robe i kretanje ljudi koji ulaze u prostor šengena.

Osim kretanja ljudi i robe, Schengenski prostor omogućava i poduzetnicima da u drugim zemljama mogu osnivati kompanije i obavljati poslovnu djelatnost izvan svoje matične države. Politika viza je ujednačena i vize nisu potrebne između zemalja članica. Ujedno unutar članica postoji suradnja u zajednočkoj borbi policije i pravosuđa protiv kriminala i korupcije.

Hrvatska u šengen prostoru

Hrvatska je dobila odobrenje za ulazak u šengen u prosincu 2022. godine, te je službeno postala zemlja članice za Schengenski prostor 01.01.2023. godine. Za Hrvatsku koja je zadnja ušla u Schengenski prostor ovo znači veliku promjenu u graničnom sustavu jer Hrvatska čini vanjsku granicu pa to donosi strože kontrole na služebnim granicama naše zemlje sa susjednim zemljama koje nisu u Europskoj uniji i nisu uključene u Schengenski prostor.

Promjene koje su uvedene su u graničnim kontrolama EES i ETIAS se provode u svim zemljama koje čine vanjsku granicu za šengen. Sustav EES predstavlja uzimanje biometrijskih podataka te su kontrole putnika putem tog sustava olakšane za praćenje putnika da ne borave u prosoru Europske unije više od 90 dana, odnosno 180 dana nakon čega im je potrebna schengenska viza za daljnji boravak.

Kod zračnog prostora je prilagođena kontrola putnika, te se za građane koji dolaze iz zemalja šengena pojednostanjuje postupak kretanja, no z agrađane izvan šengena se postupak postrožuje.