Što je strofa

Što je strofa

Strofa ili kako je zovu u narodu kitica je cjelina u pjesmi koja sadrži najmanje dva stiha. Strofa ili kitice su odijeljene prazninom međusobno te unutar jedne pjesme može postojati različit broj stofa ili kitica. One predstavljaju cjelinu koja izražava pjesničku misao ili neki pjesnički doživljaj. Strofe mogu biti povezane, ne moraju biti odijeljene prazninom koja u pjesmi predstavlja stanku između riječi, no u svakom slučaju predstavljaju poetsku cjelinu.

Pjesmom se izražavaju misli, šalju određene poruke, uveseljava ljude šaljivim sadržajem, te u svakom slučaju služe za zabavu, kulturno uzdizanje, no mogu imati i obrazovni karakter. Pjesme mogu biti uglazbljene, popraćene glazbom, ali mogu biti i u čitanom, pisanom obliku. Pjesme se mogu objavljivati u tiskanom izdanju, na internetu, na zvučnim medijima ili u obliku knjiga pjesama u kojima se nalaze različite pjesme koje su sastvaljene od kitica i njihovih sastavnih dijelova stihova. Strofe se mogu rimovati, što znači da svaki stih može završavati s riječju koje se međusobno rimuju.

Povijest strofa

Povijest strofa potiče od davne antičke grčke kada se niz stihova organiziralo u pjesme koje su izvodili korovi. Povjesno značenje strofe predstavlja skupinu stihova koji su rimovani po nekoj logici, ali i oni koji nisu u rimi no predstavljaju određenu cjelinu. Strofe su cjeline stihova koje su odvojene jedne od drugih i predstavljaju ritmičku, metričku, intonacijsku ili sintaktičku cjelinu.

Grčka je tragedija poznata i proslavila je ovakav oblik izražavanja te se u antičkoj metrici sastojala od nerimovanih stihova u obliku logaedskih stihova. U novijem dobu na području Europe strofe se sastoje od istovrsnog metra s različitom duljinom, te postoje ženske, muške, daktilske rime i sastoje se od jedan, dva do deset stihova.

Strofa može sadržavati i do deset stihova, ali i više, pa tako razlikujemo monostih, distih, tercinu, kvatinu, kvintinu, sestinu, septimu, oktavu, nonu, decimu, ovisno koliko stihova se nalazi u strofi. Postoje i duže strofe koje sadrže dvanaest stihova, te onjeginske strofe koje sadrže i četrnaest stihova.

Strofa vrste

Strofe mogu biti različite vrste ovisno o obliku u kojem su sastavljene. Izometrična strofa ima stihove u istom obliku, odnosno stihovi su izosilabični i imaju isti broj slogova. Promatrano u silabičko-tonskom izgledu znači da svi stihovi u strofi imaju isti broj stopa i da su svi stihovi smješteni u određenom metru kao što je petoiktusni jamb za primjer.

Strofe su heterometrične kada se radi o silabičkom sustavu kod kojeg postoji različit broj slogova, no može imati različit broj iktusa ako se promatra s pozicije silabičko-tonskog sustava. Kada su u nekoj pjesmi strofe iste vrste tada se one nazivaju izostrofične, no ukoliko su strofe različite pripadaju skupini heterostrofičnih izvedbi.

Kada je pjesma pisana u slobodnom stilu, bez strofičnog obilježja, stihovi su napisani u kontinuitetu bez nekog ustroja ili organizacije, bez grafičkih razmaka uz puno pjesničke slobode. Takva strofa se naziva astrofična jer sloboda pisanja stihova i kitica pruža i slobodu izražavanja, te je vrlo popularna među autorima pjesama i onima koji pjesme vole čitati, ali i slušati.