Što je suhozid

Suhozid je postao naša trajna nematerijalna kulturna baština

Suhozidi su najstariji oblik gradnje bez povezujuće žbuke ne samo kod nas, na suhozide se nailazi i drugdje u svijetu. Ali naš suhozid je postao naša trajna nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a od 2016 godine, s tim da je prvo bio tri godine u prevetivnoj zaštiti od 2013 - 2016 godine kada je dobio trajnu zaštitu kulturnog dobra. Za to visoko pokroviteljstvo možemo i trebamo zahvaliti udruzi Dragodid koje je sve i pokrenula oko zaštite.

Suhozid je gradnja od neobrađenog u prirodi nađenog kamena, bez žbuke kao veziva, a suhozidi mogu biti zidovi kamenih kuća, ograde oranica, pašnjaka, livada i maslinika, koristi se kod gradnje bunara i puteva. Suhozidi su prirodne ograde koje se savršeno uklapaju u okoliš iz kojeg je kamen i uzet, često čine barijeru koja sprječava eroziju i klizanje tla, prirodna su granica među posjedima, dom su mnogih životinjskih vrsta, a često čini i ogradu za domaće životinje.

Suhozid je upisan i na reprezentativnu listu baštine čovječanstva

Nakon UNESCO-ve trajne zaštite suhozida kao naše nacionalne baštine, druge zemlje koje njeguju sličnu tradiciju gradnje su predale zajedničku kandidaturu za upis u baštinu čovječanstva. Kandidaturu za taj upis su predale zajedno Francuska, Grčka, Hrvatska, Cipar, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska, kandidatura je prihvaćena i suhozid je upisan i na reprezentativnu listu baštine čovječanstva 2018 godine i tako smo i mi sa svojim suhozidom postali dionici nematerijalne kulturne baštine čovječanstva i to umijeće vrijedi čuvati.

Da bi suhozid bio čvrst i stabilan zaklon od vjetra mora kamenje u njemu biti znalački složeno i međusobno sljubljeno koliko god to njegovi grubi i neobrađeni oblici dopuštaju. Za gradnju suhozida na nepogdnom terenu se koji put moraju kopati "temelji" koji se nasipavaju sitnijim kamenjem i pijeskom u dubinu 20 - 40 centimetara, kako bi se suhozidu osigurala stabilna podloga, a među kamenje je tijekom gradnje ponekad potrebno dodati i malo zemlje na nekim mjestima zbog nezgrapnih oblika kamenja.

Veliko kamenje se stavlja na vrh da suhozid bude stabilan

Suhozidna gradnja se primjenjuje od prapovijesti čovječanstva, ali jer nema nikakvih natpisa i nečeg za uspoređivanje teško je suhozidima utvrditi starost. Majstori iz udruge Dragodid će svakoga poučiti i osnovama i finesama suhogradnje, jer je ekološka, zdrava i višestruko korisna jer čuva i bioraznolikost okoliša u kojem nastaje. Važno je znati kako se počinje, kako se rade popune sitnijim kamenje između nezgrapnih kamenova i da, veliko kamenje se stavlja na vrh da suhozid bude stabilan.

Suhozid okoliš u kojem se sagrađen daje jedinstven i posve prirodan izgled, istarske okrugle kamene kućice, kažuni su također građene suhozidom i plijene pažnju svojom sirovom ljupkošću svakog turista koji na njih naiđe. Zapravo, svaki turist se želi u njih zavući i osjetiti energije u tom prostoru, pa se kažuni i sinice sve češće i koriste u turističke svrhe. Ako su stoljećima štitile pastire i poljoprivrednike od sunca, vjetra i kiše, mogu biti zaštita i turistima i pružiti im jedinstven doživljaj.