Što je voda

Voda je tekućina života

Fizikalna i kemijska svojstva vode naučimo u školi, znamo da se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika, da ima tri agregatna stanja (plinovito, tekuće i čvrsto), pijemo je, kuhamo u vodi, kupamo se, peremo i čistimo vodom, ali je često uzimamom zdravo za gotovo. Izraz voda je tekućina života više shvaćamo kao neku poetsku sliku nego kao istinu bez koje stvarno ne bi bilo života i cijela zemlja bi bez nje postala pustinja.

Dvije trećine zemljine površine pokriva voda, ali je samo 2,5% slatka i pitka, glavni sastojak je svih živih organizama, pa i ljudskog tijela koje sadrži 43 litre vode (mozak 80%, kosti 22%, mišići 75%, koža 70%, krv 83% vode). Bez hrane možemo preživjeti i do mjesec dana, bez vode samo tjedan dana, a u svijetu umire 4 500 djece zbog dehidracije i nedostatka čiste pitke vode. Zagađenja vode utječu na klimatske promjene, jer regulacija temperature tijela i planete se jednako odvija upravo vodom.

Voda je jedina tvar na zemlji prisutna u tri agregatna stanja

Na zemlji (i pod zemljom) se nalazi oko 525 milijuna kubnih metara vode i ta količina se nije mijenjala u posljednjih dvije milijarde godina. Voda je jedina tvar na zemlji prisutna u tri agregatna stanja tekućem (oceani, mora, rijeke, jezera i potoci), plinovitom (vodena para podzemnih vodnih bazena i u atmosferi) i čvrstom (led). Pod utjecajem sunca voda svakodnevno isparava iz mora, oceana, bilja i svih živih organizama, para se diže u atmosferu, kondenzira i vraća na zemlju u obliku padalina.

Voda otapa ili rastapa više drugih tvari nego ijedna druga tekućina. Količina pitke vode na zemlji se svakodnevno smanjuje zbog zagađenja, a bez vode nema života, ništa je ne može zamijeniti. Žeđ počinjemo osjećati kada tijelo izgubi 1% vode iz tijela (dijabetičari žeđaju pojačano zbog povišenog šećera u krvi), u groznici kod povišene tjelesne temperature gubimo više vode, zato liječnici uvijek preporučuju piti puno tekućine, jer svaki pojačani gubitak vode je i gubitak elektrolita i opasnost od dehidracije.

Zašto se slana voda ne može piti

Iako su dvije trećine zemlje pokrivene vodom ipak pitke vode je malo, svega 0,007%, a zbog zagađenja i ili nedostupnosti pitke vode populacija nerazvijenih zemalja je dodatno ugrožena. Potrebno je popiti dnevno dvije litre vode, no dio vode unosimo i kroz hranu i ostale napitke u tijelo. Nakon što se napijemo vode, ona iz želuca za 15 minuta projuri kroz tijelo. Mora se ne možemo napiti, jer slana voda pojačava dehidraciju, gubimo više vode nego što smo je popili.

Sada kada znamo zašto se slana voda ne ne može piti možda ćemo bolje čuvati svoje izvore pitke vode i više cijeniti taj luksuz "samo otvoriš pipu i hladan mlaz svježine teče", prestat ćemo biti rasipni i svojoj djeci i djeci svijeta sačuvati izvore života. U kućanstvu se dvije trećine vode troše u kupaonici, a samo trećina za piće, kuhanje i održavanje kućanstva. Stalno je potrebno podizati svijest da je čiste vode za piće sve manje.