Što je zaustavni put vozila

Zaustavni put vozila definicija i značenje

Zaustavni put vozila je razdaljina koju će vozilo prijeći od trenutka reagiranja vozača na kočnicu i puta kojem vozilu treba da se zastavi. Trenutak reagiranja vozača kada shvati da postoji neka opasnost na prometnici i da mora kočiti kako ne bi došlo do prometne nezgode bilo kojeg oblika je put reagiranja. Put reagiranja vozača je mjereno u sekundama u kojima će doći do vozačeve reakcije. Prosječno vrijeme u kojem će vozač koji je kognitivno priseban reagirati je između 0,8 i 1,2 sekunde. Međutim, ukoliko je vozač pod utjecajem alkohola ili opijata njegovo vrijeme reagiranja je duže i traje 1,5 do 1,8 sekundi, što može biti u pojedinačnim slučajevima i duže. Umor vozača, dekoncentriranost ili upotreba mobitela također utječu na vrijeme reagiranja vozača.

Na zaustavni put vozila utječu i drugi vanjski faktori poput stanja na cestama kao što su vlažnost kolnika, vanjska temperatura, slojevi snijega, leda i slično. Ukoliko kolnik nije suh i čist put kočenja vozila do trenutka zaustavljanja se produžuje. Vrlo važan faktor je i brzina kretanja vozila, jer što se vozilo brže kreće put zaustavljanja se produžuje, te je put kočenja duži.

Zaustavni put vozila i njegov izračun

Kada dođe do prometne nesreće vidjeli smo da policijski službenici rade izmjere kretanja vozila, mjerenja tragova kočenja, položaj sudionika u prometnoj nesreći. Kolnik je uobičajeno prilikom nesreće vidlivo obilježen tragovima guma kod kočenja, no za izračun kojim se dobiva točan zaustavni put vozila postoje matematičke formule kojim se stručnjaci služe kako bi se ustvrdilo stvarno činjenično stanje.

Izračun za zaustavni put vozila se računa na pojednostavljeni način da se zbroje put reagiranja i put kočenja. Put reagiranja ovisi o brzini kretanja vozila i vremenu reagiranja vozača, pri ćemu se uzima opće stanje vozača, radi se alkotest, test na droge, provjerava se da li je korišten mobitel i slično. Put kočenja se izračunava uzimajući u obzir brzinu kretanja vozila i koeficijent trenja koji ovisi o podlozi i vremenskim uvjetima.

Koeficijent trenja se dijeli na dvije grupe ovisno o tome da li je kolnik suh ili mokar, te se unutar dvije grupe određuju koeficijenti ovisno o kakvoj se podlozi kolnika radi. Podloga kolnika može biti asfalt koji je nov ili star asfalt, radi li se o šljunku, postoji li ugaženi snijeg na kolniku, ali i led na kolniku.

Zaustavni put vozila spašava živote

Iskusni vozači jako dobro znaju što sve utječe na zaustavni put vozila i da vozilu treba određeni put kočenja da stane. Također iskusni su vozači svjesni da što se brže voze zaustavni put vozila je duži, a svaki vozač je odgovoran za upravljanje vozilom, te suvozačima koji su sa njim u vozilu, ali i jednako tako ostalim sudionicima u prometu bilo da se radi o drugim vozilima, pješacima, bisiklistima, motoristima, ali i životinjama koje se mogu naći na kolniku jer pokušavaju pretrčati kolnik.

Poštujući znakove ograničavanja brzine zakonski prilagođavate kretanje vozila uvjetima gdje se prometnica nalazi, pa tako u naseljenim mjestima s razlogom postoje ograničenja brzine koja su znatno niža nego na prometnicama autoputeva. U naseljenim mjestima postoji mogućnost da pješaci, životinja, biciklisti neopaženo krenu na prometnicu i vozač je taj koji mora reagirati na vrijeme kako vi zaustavio svoje vozilo i izbjegao kobne prometne nesreće.

Nažalost prometne se nesreće dešavaju čak i kada se poštuju ograničenja brzine i vozač reagira na vrijeme, no u djelićima sekunde drugi sudionik prometne nesreće se našao na krivom mjestu u krivo vrijeme, stoga opreza nikad dosta u spašavanju života.