Što kad se tlakovi približe

Normalan krvni tlak

Ovisno o dobi starosti normalan krvni tlak se kreće između gornjeg sistoličkog oko 120 mmHg, te donjeg dijastoličkog tlaka oko 80 mmHg. Kada srce normalno radi oni pumpa krv i prima krv, te se srce puni krvlju za vrijeme dijastole tlakovi u arterijama su niži nego kada srce snagom mišića izbacuje krv u arterije pod sistoličkim višim tlakom koji zapravo šalje krv krvožilnim sustavom u cijelo tijelo.

Normalno je da se dijastolički tlak kreće u vrijednostima 60 do 90 mmHg, a sistolički od 110 do 140 mmHg, kada je dijastolički preko 90, a sistolički preko 140 mmHg govorimo o povišenom krvnom tlaku koji nikako ne treba zanemarivati jer će uzrokovati bolesti krvožilnog sustava i bolesti srca, a može izazvati i srčani i moždani udar.

Razlika između vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka treba biti 40 mmHg što je normalna razlika, međutim u nekim je slučajevima ta razlika i manja pa otuda dolazi do straha da bi se dva tlaka mogla izjednačiti što je medicinski nemoguće kako tvrde kardiovaskularni stručnjaci.

Što kada se donji i gornji tlak približe

Prilikom mjerenja može se dogoditi da se dva tlaka približe i da je razlika između dijastoličkog i sistoličkog tlaka manja od 40 mmHg. Ukoliko je razlika manja prvo treba ponovo izmjeriti tlak jer je prvobitno možda nepravilno izmjeren tlak. Također je potrebno provjeriti i instrument, odnosno mjerenje tlaka treba napraviti drugim instrumentom kako bi se točno utvrdila razlika između tlakova.

Tlakovi pulsa koji su zapravo razlika između dva tlaka mogu imati nižu vrijednost kod bolesti ateroskleroza kod starijih osoba kod kojih su listići zaliska između spoja aorte i lijeve klijetke manje fleksibilni i nisu elastični kao kod mladih zdravih ljudi. Kako tijelo godinama stari, loša prehrana može uzrokovati začepljenje krvnih žila i naslage unutar krvnih žila dovodi do lošijeg protoka krvi kroz krvotok pa dolazi do povisivanja tlaka i smanjivanja tlaka pulsa koji ukazuje koliko su dijastolički i sistolički tlakovi blizu ili nisu blizu. Postoje i zdravstvena stanja koja će povećavati tlakove pulsa poput aortne insuficijencije, pa će razlika između dva tlaka biti veća od normalnih 40 mmHg.

Opasnost za tlak je i niska i visoka razina tlaka

Uvijek čitamo kako je visoki krvni tlak tihi ubojica jer je simptom začepljenosti krvnih žila i da izaizva srčane i moždane udare. Međutim i niske vrijednosti krvnog tlaka mogu biti opasne ukoliko do njih dolazi iznenada pogotovo ako se radi o naglom gubitku krvi, teškim infekcijama, jakim alergijskim reakcijama.

Kod niskog krvnog tlaka često dolazi do vrtoglavica, umora, omaglica, manjka koncentracije, pa čak i nesvjestice, a to je posljedica toga što mozak ne dobiva dovoljne količine krvi cirkulacijom te mozak ne može normalno raditi. Ukoliko je sistolička vrijednost tlaka 90 mmHg, a dijastolička vrijednost je 60 mmHg govorimo o niskom tlaku. Uz takve vrijednosti tlaka mnogi ljudi mogu normalno funkcionirati bez da imaju ikakvih simptoma, no ukoliko se počnu pojavljivati simptomi koji upućuju na lošu opskrbljenost mozga krvlju poput vrtoglavica i ostalih simptoma svakako je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako bi se izbjegle bolesti koje mogu nastati. Nizak krvni tlak jednako može biti opasan kao i visoki jer je razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka manja od normalnih vrijednosti oko 40 mmHg.