Što su ugljikohidrati i kako se dijele
Što su ugljikohidrati
Ugljikohidrati predstavljaju organske molekule koje sadrže vodik, kisik i ugljik i to u omjeru atoma vodika i kisika 2: 1, no to može biti i različito. Ove molekule su zapravo hidrati ugljika, a u biokemiji se najčešće za njih koriste nazivi šećer ili saharidi. Naziv saharidi potječe od grčke riječi sakharon što u prijevodu znači šećer.
Svugdje u prirodi i živim organizmima nalazimo ugljikohidrate u nekom od njihovih oblika jer imaju svoju funkciju u održavanju živih bića bilo da se radi o biljkama, životinjama ili ljudima. Ugljikohidrate većinom ljudi smatraju šećerima, no postoje razne vrste ovisno o njihovoj strukturi i složenosti. Česti su nazivi glukoza, saharoza, laktoza, fruktoza koji predstavljaju monosaharide. Dok složeni polisaharidi poput škoba i glikogena predstavljaju građu kod biljaka kao celuloza i hitin kod člankonožaca.
Ugljikohidrati čine i važnu komponentu u građi RNA, ribonukleinske kiseline, kao i DNA, deoksiribonukleinske kiseline koja sadrži gene za biološki razvoj stanica organizma. U znanosti koja proučava namirnice i sadržaj namirnica ugljikohidrate se nalazi u brojnim namirnicama u različitim oblicima.
Kako se dijele ugljikohidrati
Ugljikohidrati se dijele na jednostavne monosaharide i složene ugljikohidrate, polisaharide. U bilo kojem obliku ugljikohidrati su najčešće molekule koje se nalaze u prirodi, a zajedno s bjelančevinama, lipidima, aminokiselinama stvaraju spojeve bakterijskih stanica. Monosaharidi ili kako ih još nazivaju oligosaharidi su jednostavni spojevi poput laktoze, saharoze, fruktoze ili glukoze te se nalaze u velikoj većini namirnica koje čovjek konzumira svojoj prehrani.
Polisaharidi poput škroba, glikogena i celuloze nalazi se u biljkama koje ih fotosintezom proizvode. Ugljikohidrate se smatra važnim izvorom energije za ljude, životinje, a i biljke, no razlika je što ih biljke mogu sintetizirati, dok ih ljudi i životinje moraju prehranom unijeti u organizam da bi mogli koristiti energiju iz ugljikohidrata.
Polisaharidi su građeni od monosaharida kao složeniji oblici ovih molekula te predstavljaju dugačke lance monosaharida. U prehrani se oni često nalaze u namirnicama poput krumpira, tjestenine, kruha, povrća, žitnih pahuljica, meda, mlijeka i mliječnih proizvoda, pa iako se ne mogu u potpunosti probaviti povoljno djeluju na probavni sustav poput celuloze i lignina.
Koju funkciju imaju ugljikohidrati
Funkcija ugljikohidrata je različita ovisno o njihovoj strukturi, no većinom predstavljaju izvor energije za ljudsko i životnjsko tijelo. Glukoza kao vodeći predstavnik monosaharida je izvor energije koja je potrebna mozgu, te se razina glukoze u tijelu regulira inzulinom i hormonima. Često kada osjećamo glad i iscrpljenost unosimo nešto slatko jer će nam to u kratkom roku podići energiju, međutim glukozu je najbolje dobivati iz zdravih namirnica te će se ona proizvodnjom hormona metabolizmom razgraditi u stanicama i krvotokom doprijeti do mozga kao energija.
Polisaharidi ugljikohidrati poput škrobi ima ulogu kod biljaka kao izvor energije koji joj omogućava fotosintezu, a škrob je u ljudskoj prehrani u potpunosti neprobavljiv iako se ragrađuje do razine monosaharida pomaže probavnom sustavu u boljem radu. Namirnice koje su za ljudski prehranu važan izvor ugljikohidrata su povrće, voće, integralne žitarice, grahorice, te mlijeko i mliječni proizvodi.
Ugljikohidrati koji se nalaze u zaslađenim sokovima slatkišima, pekarskim proizvodima, kolačima obiluju šećerima koje treba konzumirati u što manjim količinama jer uz šećere rijetko zadrže druge hranjive tvari koje su zdrave za ljudski organizam.
Tagovi: