Tko je na novčanici od 500 kn

Novčanica od 500 kn

Hrvatska kuna bila je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Kuna se dijelila na sto lipa i smatrala se stabilnom valutom. Hrvatska narodna banka bila je odgovorna za izdavanje novca, dok je Hrvatska kovnica novca proizvodila kovanice. Naziv kuna potječe iz srednjeg vijeka kada su se kunina krzna koristila kao sredstvo trgovine i za plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama poput Slavonije i Primorja. Prvi put se spominje 1018. u gradu Osoru na otoku Cresu kao sredstvo plaćanja. Danas postoji spomenik u obliku kune koji podsjeća na taj krzneni novac. Iz ovog koncepta razvio se banovac, hrvatski srebrni novac, koji su hrvatski banovi kovali u Slavoniji od 13. do 14. st. Kuna je postala izuzetno važan simbol u heraldici Hrvatske, a danas je integralni dio njenog grba. Tijekom razdoblja Drugog svjetskog rata, valuta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj također je nosila ime "kuna, " ali njen najmanji dio bio je nazvan "banica. " Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Hrvatska je postala dijelom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, gdje je jugoslavenski dinar služio kao službena valuta sve do trenutka kada je Hrvatska stekla svoju neovisnost. Za vrijeme raspada Jugoslavije i procesa osamostaljenja, Hrvatska je privremeno koristila hrvatski dinar prije nego što je uvela krunu kao službenu valutu. Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994., na Dan državnosti Hrvatske, zamjenjujući tadašnji hrvatski dinar. S obzirom na promjene u valutnoj politici, 1. siječnja 2023. godine, euro je postao službena valuta Hrvatske, zamjenjujući kunu nakon 29 godina njenog korištenja. 500 kn novčanica Republike Hrvatske puštena je u optjecaj 30. svibnja 1994. godine. 500 kn novčanica je dimenzija 146 x 73 mm. Autori dizajna su Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak, dok je novčanicu tiskala tvrtka Giesecke & Devrient GmbH u Münchenu, Njemačka.

Tko se nalazi na prednjoj strani novčanice od 500 kn?

Na prednjoj strani novčanice od 500 kn, u desnom polju, nalazi se gravura portreta književnika Marka Marulića, a desno od portreta stoji tekst MARKO MARULIĆ 1450-1524. U središnjem dijelu novčanice od 500 kn, unutar pravokutnog polja, nalazi se valovita mreža tiskana reljefnim tiskom. Unutar ove mreže, u devet različitih geometrijskih oblika, ponavlja se tekst REPUBLIKA HRVATSKA MARKO MARULIĆ SPLIĆANIN. U donjem dijelu središnjeg polja novčanice nalazi se višebojna linijska podloga koja simbolizira elemente grba Republike Hrvatske, uz donji rub podloge nalazi se broj 500, tiskan reljefnim tiskom. Novčanica također sadrži UV zaštitu, pri čemu zelena i tirkizna boja reflektiraju pod UV svjetlom, a oznaka serije i serijski broj fluoresciraju zeleno. Također, vidljivi dijelovi kovinske zaštitne niti fluoresciraju plavo. Marko Marulić bio je hrvatski književnik i humanist. Rođen je 1450. godine u Splitu, tada dio Mletačke Republike, i smatra se jednim od najvažnijih pisaca renesansnog razdoblja na hrvatskom jeziku. Marulić je poznat po svojem djelu Judita koji je bila prva epa na hrvatskom jeziku. Marulić je također bio značajan zbog svojih humanističkih ideala i zalaganja za obrazovanje. Bio je svećenik, a njegova djela često promoviraju kršćanske vrijednosti i moral. Njegova književna i intelektualna ostavština ostavila je dubok utjecaj na hrvatsku kulturu i književnost te ga se smatra ocem hrvatske književnosti i humanizma. Marko Marulić preminuo je 1524. godine u Splitu.

Tko se nalazi na poleđini novčanice od 500 kn?

Na poleđini novčanice od 500 kn dominira motiv Dioklecijanove palače, urbanističke jezgre današnjeg Splita. Lijevo od tog motiva nalazi se lik hrvatskog vladara iz 11. stoljeća gdjer se nalazi tekst LIK HRVATSKOG VLADARA, X1. STOLJEĆA. Između osnove lika i donjeg ruba crteža 500 kn novčanice tiskan je tekst SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALAČA III. STOLJEĆA POSLIJE KRISTA. Također, podloga novčanice, gornji središnji dio crteža i polje uz lijevi rub su višebojni plošni tisak, a linije podloge tvore niz kvadratića koji simboliziraju elemente grba Republike Hrvatske. U donjem desnom kutu crteža nalazi se broj 500. Pored toga, na poleđini novčanice također postoji UV zaštita, pri čemu žutomaslinasta i crvenoljubičasta boja reflektiraju pod UV svjetlom, a tekst ZAGREB, 31. LISTOPADA 1993. GUVERNER i faksimil potpisa također reflektiraju pod UV svjetlom. Dioklecijanova palača je povijesna građevina smještena u Splitu, Hrvatska koja je danas UNESCO svjetska baština. Izgrađena je u 4. stoljeću za rimskog cara Dioklecijana kao njegova rezidencija i vojni logor. Palača je značajna po svojoj arhitekturi, koja kombinira elemente rimske, helenističke i dalmatinske arhitekture. Palača je impozantna građevina s četvrtastim tlocrtom i impresivnim zidinama. Unutar nje se nalazi niz palačevih soba, perivoja, i veličanstveni Peristil - središnji trg s antičkim stupovima i katedrala sv. Dujma koja je kasnije izgrađena unutar kompleksa.