Tko je uglazbio hrvatsku himnu

Hrvatska himna ima dugu povijest nastajanja

Originalne domoljubne stihove pod naslovom Horvatska domovina je napisao Antun Mihanović, hrvatski književnik, pjesnik Hrvatskog preporoda, pravnik i političar 1835 godine koji iste godine i objavljeni u 10 broju književnog lista Danica, kojeg je pokrenuo Ljudevit Gaj. Hrvatska himna ima dugu povijest nastajanja jer ju je uglazbio Josip ili Josif Runjanin tek 11 godina kasnije 1846 godine, Srbin rođen u Vinkovcima. No, kako nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a neosporno je bio talentiran tvrdi se da je pjesma uglazbljena u Glini 1848 godine.

Naime, Runjanin je 1848 godine kao vojni kadet službovao u 10-tom pješadijskom puku, jer se spominje da je njegov vojni kapetan prilagodio pjesmu limenom vojnom orkestru, pa se vjeruje da su stihovi i uglazbljeni u Glini. Originalni glazbeni zapis nije sačuvan i tek je 1861 godine orguljaš zagrebačke katedrale i učitelj glazbe Vatroslav Lichtenegger napravio notni zapis i otada se ti stihovi izvode javno u svečanim prigodama kao narodna hrvatska himna, a stihovi su se otada nekoliko puta modificirali i jezički modernizirali.

Hrvatska himna ima i svoj spomenik

Josip Runjanin je u Glini dobivao glazbenu poduku od glazbenog vojnog kapelnika Josipa Wendela, pa je najvjerojatnije i himna uglazbljena u Glini, čak je i prva izvedba bila u Glini u kući Petra Peleša, ilirca. Stihovi su pobijedili na natječaju "Hrvatskog pjevačkog saveza" za hrvatsku himnu koji je objavio zagrebački gradonačelnik dr. Milan Amruš 1891 godine i usvojeni kao hrvatska himna, s tim da su bile uglazbljene samo četiri kitice, prve dvije i zadnje dvije.

Hrvatska himna ima i svoj spomenik podignut u Zelenjaku, na ulazu u općinu Kumrovec 1935 godine u rekordnih tri mjeseca gradnje i financiran dobrovoljnim prilozima iz cijele Hrvatske. Obelisk spomenika je napravljen prema nacrtima kipara Rudolfa Ivankovića od armiranog betona, visok je 13,2 metra, na njemu je ploča sa originalnim prvim stihovima himne i reljefom samog autora Antuna pl. Mihanovića. Otkrivanje spomenika je pratilo 20 000 ljudi po vrlo ružnom vremenu, a autor je navodno upravo na tom mjestu dobio inspiraciju za stihove.

Hrvatska himna kao dio hrvatskog identiteta

Stihovi su s atributom himne prvi put spomenuti u članku o himnama 1889 godine. Hrvatska himna kao dio hrvatskog identiteta se prvo izvodila neslužbeno, od 1891 godine postaje službena himna, ali i ZAVNOH joj je 13. i 14. lipnja 1943 godine priznao neformalni status hrvatske himne (u Otočcu i na Plitvičkim jezerima). Tek je 1972 godine ustavnim amandmanima na Ustav Socijalističke republike Hrvatske priznata kao službena himna SR. Hrvatske pod nazivom "Lijepa naša domovino".

Hrvatska himna je postala državna himna 1990 godine i to je unešeno u Hrvatski Ustav. Originalni tekst se čuva u Hrvatskom Saboru. Dug je to put domoljubnih stihova do nacionalne himne, ali svi istraživači himni koji su je uspoređivali s drugim himnama koje su borbene i jenačke (koračnice), poput Marseljeze, ističu kako je naša himna posebno lijepa i miroljubiva. Udomaćilo se da hrvatsku himnu ljudi nazivaju u njezinom skraćenom obliku "Lijepa naša", a po njoj i svoju domovinu tako zovu.