Tko su bili zrinski i frankopani

Zrinski i Frankopani povijest

Zrinski i Frankopani danas se opisuju kao najznačajnije hrvatske plemićke obitelji čiji se životi te djelovanje mogu opisati kroz izreku "Plemstvo obvezuje". Upravo ova izreka odnosila se na njihovu obvezu obvezivanja koju su gajili za svoje podanike i narod. Zrinski i Frankopani odvedeni su u smrt radi svoje javne pobune protiv tadašnjeg austrougarskog apsolutizma te centralizma u 17. stoljeću. I dok se danas često spominju u odvojenom kontekstu, ove obitelji su rodbinski povezane.

Posebno značenje ima Franjo Frankopan Slunjski koji je ostao uz svoje ljude i u svome gradu, čak i onda kada se sloboda Hrvatskog naroda opisivala kao "ostaci ostataka". Danas se on opisuje kap čovjek neizmjerne hrabrosti koji nikada nije dozvolio osvajanje područje Slunja. Ovi plemići ali i ratnici za svog života nikada nisu prestali biti književnici niti prosvjetitelji. U trenucima prije pogubljenja u Beču 1671. godine, Petar Zrinski svojoj supruzi Katarini piše osobno oproštajno pismo koje se danas smatra književnim dijelom. Fran Krsto Frankopan supruzi piše u pismu "Navik živi onaj ki zgine pošteno".

Zrinski i Frankopani pogiblja

Danas se dan pogiblje Zrinski i Frankopani obilježava kao spomendan u Hrvatskoj. Ovaj dan posvećen je vladarima Petru Zrinskome te Franu Krsti Frankopanu koji su postali simbol za slobodu te pravdu Hrvatskog naroda te isto tako hrvatske domovine. Njihov spomendan obilježava se svake godine 30. travnja, uz poznate zadnje oproštajne riječi Frane Krsta Frankopana. Zašto je došlo do njihove pogiblje? Smatralo se kako su Zrinski i Frankopani imali javnu protuhabsburšku urotu. Povod za navedenu urotu svakako je bio Vašvarski mir koji je 1664. godine sklopljen od strane kralja Leopolda I. i gdje se navode nepovoljni uvjeti koji se odnose na dijelove Hrvatske te Ugarske.

Hrvatska nikada nije prihvatila navedeno, te su se nastavile borbe protiv turske vlasti i nadmetanja bečkog dvora. Kako nisu mogli mirnim putem ostvariti željeno, vođe su se odlučile na pobunu. Kada je Leopold I saznao za pobunu, naredio je uhićenje odgovornih i naredio javno pravdanje. Nakon neuspješnih pregovora i manjih neuspješnih mučenja, naređeno je da se navedene obitelji liši plemstva i da se imanja zaplijene. Na navedeni način Bečki dvor je ugušio Zrinsko Frankopanski pokret i uništio je dvije najvažnije, najstarije i najslavnije plemićke obitelji u Hrvatskoj povijesti.

Zrinski i Frankopani ostavština

Posmrtni ostaci zadnjih hrvatskih plemića prevezeni su iz Bečkog Novog Mjesta u Hrvatsku i pokopani su 1919. godine u zagrebačkoj katedrali. Nadgrobni spomenici i dalje se nalaze na Bečkom novom mjestu. Prije pogiblje obitelji Zrinski i Frankopani lišeni su plemstva, a njihova imanja su zaplijenjena i kasnije ostavljena da propadaju. Danas Zrinski i Frankopani čine veliki dio Hrvatske povijesti, no osim toga njihovi se kašteli obnavljaju, što pridonosi svojevrsnom oživljavanju važnosti ovih obitelji.

Primorsko goranska županija područje je koje je oduvijek bilo od velike povijesne te kulturne baštine, stoga se upravo tamo može primijetiti kako se Frankopanski kašteli obnavljaju. "Putovima Frankopana" naziv je koji objedinjuje i povezuje Frankopanske kaštele kroz kvarnerske te goranske krajeve, s ciljem da se podsjeti kako je ovo razdoblje bilo značajno za razvoj Hrvatske. Frankopanski kašteli su ostavština obitelji Frankopana, plemićke obitelji koja je od 12. do 17. stoljeća imala veliki utjecaj na razvoj Primorsko Goranske županije. Danas se većima kaštela može posjetiti besplatno i na raznim informacijskim pločama pročitati povijest građevine i koja je bila njena namjena.