Tko su semiti

Podrazumijeva se da su semiti židovi, ali ne samo oni

Noa je prema bibliji imao tri sina, Sema, Hama i Jafeta, tako počinje priča o semitima. O semitizmu i antisemitizmu svi znamo mnogo, podrazumijeva se da su semiti židovi, ali ne samo oni. Sem je otac mnogih plemena koja su se nazivala semitima i govore različitim semitskim jezicima, a raseljeni su tijekom vremena po cijelom bliskom istoku osim male azije. Od njih potječe biblija, kuran, kalendar, abecedno pismo, pomorstvo, brodogradnja, prirodne znanosti, razne vrste umjetnosti.

Vidi se koliko su semiti zadužili svijet, pa ipak svijet ih malo razumije. U semitske narode se ubrajaju arapi i od njih odcijepljeni etiopljani, židovi, feničani, amonićani, akađani, asirci i babilonci u mezopotamiji, aramejci ili sirijci. Sam naziv ne označava rasu, više je etničko-povijesni i lingvistički pojam koji označava različita plemena ili narode koji govore semitskim jezicima. Danas su glavne grupe semitskih naroda asirci, ahmari, židovi, arapi i maltežani, iako se danas taj pojam vezuje uz semitski židovski pokret.

Semiti su bili drugačiji od ostalih naroda azije

Velika prirodna granica od planinskog lanca na jednoj strani i perzijskog zaljeva na drugoj strani su prodno dijelili semitske narode na sjeveru i istoku od ostalih naroda zapadne azije, zato se čini da su semiti drugačiji od ostalih naroda azije, njegovanje višestoljetne kulture je omogućila i plodna sirijsko arapska ravnica s arapskim poluotokom na jugu, a plodne doline između eufrata i tigrisa su bile dom straih civilizacija mezopotamije i istočnih semita, nije bilo međuplemenskih miješanja.

Zapadno se proteže zemlja aramejaca, libanon, palestina, kanaan, a istočno prema arabiji i sinajskom poluotoku su se nastanili južni semiti koji su preci današnjih arapa. Ta plemena su se bez sumnje i u davna vremena sukobljavala, međusobno ratovala i borila za teritorij kao što i danas ratuju židovi i palestinci. Iako su prema već navedenim doprinosima svijetu u mnogim posručjima života bili i mudri i visoko razvijeni, borba za teritorij obilježava sve narode, pa i semitske narode.

Kojim jezikom govore semiti

Ne postoji jedan jedinstven semitski jezik, nikada i nije postojao. Jezikoslovci koji proučavaju semitske jezike navode podjelu u tri skupine, istočni semiti su živjeli na području današnjeg iraka i govorili akadskim jezikom, razlikovali su dva dijalekta, asirski i babilonski. Sjeverozapadna i zapadna plemena su bili amorićani, ugariti, kanaanci i aramejci i oni su govorili svojim jezicima i dijalektima. JUgozapadna i zapadna skupina je govorila jezike arapa i amhara s tim da su amhari pripadali etiopiji koja se odcijepila.

Semiti su pisali i čitali s desna nalijevo, štovali su sunce i zemlju i majku božicu. Semitski narodi su u davna vremena uglavnom živjeli nomadskim životom, a kada su se doselili u plodnu mezopotamiju, njima pustinjskim ljudima je sigurno izgledala kao obećena zemlja. Nakon osvajanja grada akada i utvrđivanja u njemu semitski osvajači su se prozvali akađanima. Daljimosvajanjima su proširivali već osvojeni teritorij i tako stvorili akadsko carstvo, najveću državnu tvoreniu na cijelom bliskom istoku.