Tko su vlasi

Tko su vlasi i čime se bave

Tko su vlasi ovisi u kojem području Europe promatramo ovu etničku skupinu. Vlasi nisu razvili vlastitu etničku skupinu jer su izražavaju kao pripadnici zemlje u kojoj se nalaze. Međutim, vlasi su pripadnici romanskog porijekla koji su se u Hrvatskoj nastanjivali u planinskim područjima Balkanskog poluotoka. Vlasi ne pripadaju slavenskim narodima i pretpostavlja se da su potomci romaniziranog stanovništva koje je obitavalo na ovim područjima prije dolaska Slavena.

Bavili su se stočarstvom, proizvodnjom mlijeka i sira, uzgojem konja, prijevozom i trgovinom, a imali su i vojničko stražarsku ulogu uživajući u carskim povlasticama koje su im omugućavale brojne posjede.

Tko su vlasi u vjerskom smislu, uglavnom su pravoslavne i grkokatoličke vjere, pa se naziv Vlaha koristi i u te svrhe kako bi se obilježilo stanovništvo ne katoličke vjere. S obzirom da nikada nisu ni imali vlastitu državu, niti su tvorili zejdničku etničku cjelinu, vlasi su se integrirali u ostalo stanovništvo izjašnjavajući se da su Hrvati, no i lokalno kao dalmatici, istrijani ili Slavonci.

Tko su vlasi u susjednim zemljama

Područje današnje Hrvatske nije jedino područje koje su Vlasi nastanjivali, već ih se nalazi na području cijelog Balkanskog područja. Tako na primjer u susjednoj Srbiji na sjeveroistočnom području nalaze se stanovnici koji su nesrbi i romanskog su porijeka, te govore dakorumunjski jezik. Ovaj dio stanovništva koji se ne izražava da su Rumunji nisu kao Rumunji posebna nacionalna manjina.

Tokom 19. st srpska je vlast činila sve kako bi ovu etničku skupinu asimilirala među svoje stanovništvo uvodeći ih u škole na srpskom jeziku kao i vjerske obrede pravoslavne vjere. Srpska je crkva mijenjala imena i prezimena stanovnicima koji su bili pripadnici Vlaha, pa se doista postavlja pitanje tko su vlasi i kako im se izgubio trag.

Tek prije manje od dvadesetak godina Vlasi u Srbiji uspijevaju dobiti status manjine, međutim ne dozvoljava im se pripajanje rumunjskoj manjini niti se u škole i crkve uvodi vlaški jezik, pa tako ostaju bez svojih prava koje ostale manjine imaju. Tko su Rumunji, a tko su Vlasi u Srbiji teško je razlučiti jer se Vlasi bore za svoj jedinstveni identitet koji im je uskraćen.

Tko su vlasi i kakav je vlaški jezik

Kada se pitamo tko su vlasi možemo zaključiti da je to stanovništvo koje je romanizirano na području jugoistočne Europe. Ovisno gdje su bili smješteni razlikujemo Istarske Vlahe, Srpske Vlahe, Aromune, Meglenske Vlahe, Rumunje, te Moldavce. Proučavajući povijest dolazi se do zaključka da su Vlasi potomci romaniziranog stanovništva koje je obitavalo na Balkanu poput Tračana i Ilira.

Tko su vlasi i koji je vlaški jezik kojim se služe? Postoji nekoliko vlaških jezika kojima se Vlasi služe ovisno o području gdje obitavaju. Tako se Vlasi na području Moldavije, Mađarske, Ukrajine, Srbije, Slovačke, Rumunije i Bugarske služe Dakoromaniskim jezikom, te su oni pripadnici Dakoromana. Druga velika skupina se služi Aromunskim jezikom i pripadnici su Aromuna, a nalaze se na području Makedonije, Albanije, Rumunjske, te Bugarske i Grčke.

Istarski Vlasi se koriste Istro romanskim jezikom, Srpski Vlasi koriste Vlaški jezik, dok Vlasi na području Grčke kao manja skupina Vlaha koristi Megleno romanski jezik. Iako su međusobno nepovezani, Vlasi na područjima na kojima žive nemaju statuse nacionalnih manjina jer od povijesti nisu ni imali svoju državu niti su činili zajedniču etničku skupinu.