Što je tremor

Tremor - uzrok

Tremor je nedobrovoljno i ritmičko opuštanje i kontrakcija mišića gdje dolazi do trzanja ili oscilacije jednog ili više dijelova tijela. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela, poput ruke, nogu, lica, očiju, šake, trupa, glasnica i glave. Kod tremora dolazi do nevoljnih pokreta, te najčešće zahvaća ruke. Kod nekih se ljudi drhtavica pojavljuje kao simptom neurološkog poremećaja. Inače se drhtanje može pojaviti kao simptom za razne poremećaja vezane uz dijelove mozga koji vode kontrolu mišića ili udova poput ruku. Stanja ili neurološki poremećaji koji mogu kod pacijenta uzrokovati tremor su moždani udar, multipla skleroza, ozljeda mozga, bolest bubrega te druge neurodegenerativne bolesti koje mogu dovesti do oštećenja ili uništenja malog mozga ili moždanog debla. Drugi mogući uzročnici tremora je upotreba droga ili alkohola. Tremori se isto tako mogu pojaviti i kod dojenčadi kojima je dijagnosticiran fenilketonurijom, ili koje imaju zatajenje jetre ili pretjerano aktivnu štitnjaču. Također, drhtanje se može pojaviti i zbog nedostatka vitamina i minerala, povećanog stresa ili manjka sna.

Tremor - vrste i simptomi

Tremor dolazi u raznim oblicima i vrstama, te svaka od ovih vrsta ima svoje simptome. Najpoznatiji tremori su sljedeći:

• Cerebelarni tremori su postepeno drhtanje koje se pojavljuje na kraju svrhovitog pokreta, poput dodirivanja prstom vrh nosa ili pritiskivanja gumba.
• Distonički tremori se pojavljuju kod svakog pojedinaca neovisno o dobi koji su pogođeni s distonijom, odnosno poremećajem kretanja. Ova drhtavica može utjecati na bilo koji mišić u tijelu. Distoni tremori se javljaju neredovito, te se oni mogu ublažiti s kompletnim mirovanjem.
• Esencijalni tremori mogu biti blag i neprogresivni kod nekih pacijenta, dok kod drugih pacijenta mogu vrlo brzo napredovati i zahvatiti oba dvije strane mozga. Ova drhtavica najčešće zahvaća ruke, mno može i druge dijelove tijela zahvatiti. Može dovesti do poremećaja hodanja, s čime se otežava obavljanje svakodnevnih zadataka.
• Ortostatski tremori se mogu prepoznati prema brzim ritmičkim kontrakcijama mišića koji se najčešće pojavljuje u trupu i nogama nakon što je osoba se ustala. Osoba može osjetiti grčeve u nogama i bedrima, te se osoba neprestano trese dok samo stoji na mjestu.
• Parkinsonov tremori su uzrokovani s oštećenjem struktura unutar dijela mozga koji je zadužen za kontrolu kretanja, te mogu utjecati na ruke, noge, usne, bradu i trup. Stanje se može dodatno pogoršati sa stresom ili snažnim emocijama.
• Fiziološki tremori se mogu pojaviti kod svake osobe, te može efekt biti pojačan s hiperglikemijom, jakim emocijama fizičkom iscrpljenošću, hipertireozom, stimulansima, trovanjem teškim metalima, groznicom ili odvikavanjem od alkoholom.
• Pojačani fiziološki tremori nisu uzrokovani neurološkim poremećajem, već reakcijom na neke lijekove, medicinskim stanjem poput hiperglikemije ili preaktivne štitnjače, te odvikavanjem od alkohola.
• Psihogeni tremori se mogu pojaviti tokom kinetičkih ili posturalnih pokreta i u mirovanju.
• Rubralni tremori se mogu razaznati po sporom i grubom drhtanju koje se pojavljuje za vrijeme mirovanja ili ako se nalazi u nekoj poziciji. Ovaj tremor se može povezati sa stanjem koje utječe na crvenu jezgru u srednjem mozgu.
• Neuropatski tremori se mogu pojaviti kod osoba koje pate od periferne neuropatije.

Tremor - liječenje

Za tremor ne postoji jedan lijek s kojim ga možete u potpunosti izliječiti. No, neki se tremori mogu staviti pod kontrolu kako bi pacijent mogao normalnije funkcionirati iz dana u dan bez velikih smetnji. Lijekovi su osnova terapije kada je u pitanju tretiranje tremora kod pacijenata- mnogim slučajevima ostaju osnova terapije. Ovisno o tome od koje vrste tremora pati pacijent, na temelju toga se određuje koji će se tip lijeka preporučiti u sklopu terapije. Parkinsonov tremor se liječi uz korištenje lijekova slični dopaminu poput ropinirola, bromokriptina i pergolida. Drugi lijekovi koji se koriste za smanjenje simptoma parkinsonijskog tremora su antikolinergičke lijekove poput benzatropin i amantadina. Esencijalni tremori se liječe uz korištenje beta blokatora poput nadolola i propranolola ili antikonvulzivnom i primadonom. Rubralni tremori se mogu ublažiti uz korištenje antikolinergičkog lijeka. Cerebralni tremori i njihovi simptomi se mogu olakšati uz primjenu benzodiazepinsko lijeka. Distonički tremori može dovesti u kontrolu uz korištenje diazepama, intramuskularne injekcije botulinum toksina i antikolinergičke lijekove. Pojačani fiziološki tremori se može otkloniti kada se otkloni njegov glavni uzročnik. Od lijekova se za ovu drhtavicu preporučuju beta blokatori. Bitno je otkloniti sve stimulanse koji mogu kod osobe izazvati drhtavicu, poput kofeina i određenih prehrambenih namirnica. Fizikalna i radna terapija mogu uvelike pomoći kod osobe u smanjenju tremora te im također poboljšati kontrolu i koordinaciju mišića.