Zašto biste trebali brinuti o mirovini u svojim 30-ima

Što je mirovina?

Mirovina se najjednostavnije može opisati kao mjesečna novčana naknada koja je stečena na osnovi osiguranja kada osoba doživi starost, invalidnost, smrt ili kada je ona dodijeljena radi zasluga. Stjecanje prava na mirovinu je određeno zakonom. Mirovina se dijeli na: Starosnu, invalidsku, obiteljsku, povlaštenu. Kada pomislimo o mirovini, često pomislimo o novcu kojeg ćemo zaprimati jednog dana kada nećemo biti više radno sposobni. Mirovinu možemo zaraditi kod određenog poslodavca, no isto tako si ju možemo i sami uplaćivati. Iako navedeni pojam često vežemo za starije osobe, moramo imati na pameti kako bi o navedenom pojmu valjalo razmišljati i u mlađim danima.

Često možemo čuti "Neću ja doživjeti/zaraditi mirovinu" od mnogih, a razlog navedenome je i samo tržište poslova i plaće koje su često minimalne. Mladi se mogu pobrinuti za svoju mirovinu i bez zaposlenja, no u tom slučaju potrebne su uplate sa njihove strane na treći mirovinski stup. Prema istraživanjima Udruge za društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, 72% mlađih ispitanika u dobi od 18 do 25 godina misli kako će njihovo umirovljenje biti sigurnije ako će ono ovisiti o njima samima.

Mirovina i njeno ostvarivanje

Mnogi financijski stručnjaci smatraju kako bi se mladi trebali okrenuti razmišljanju o mirovini i kako bi uz posao trebali odvajati i štednju za treći stup. Što mladi misle o ovome? I mladi i stariji se slažu u jednome, današnje mirovine nisu dostatne za vođenje normalnog života. I dok je većina starijih građana stekla određeni radni staž koji dozvoljava mirovinu, mnogi mladi su svjesni da neće imati 30 + godina radnog staža. Mirovina je tema koja mnogima zadaje grč u želucu, jer često ju vežemo za temu nedostatka novca i kvalitetnog života.

Statistike pokazuju kako kod mladih danas dominira štednja, neovisno o tome da li su one za kratkoročne ili dugoročne svrhe. Dobrovoljna mirovinska štednja ili treći stup sve je popularnija opcija mnogima, a razlog tome je dobrovoljno uplaćivanje i veća razina fleksibilnosti od prva dva mirovinska stupa. Naša buduća mirovina može ovisiti o našim sadašnjim postupcima, nešto što mnogi zaboravljaju. Što je s umirovljenicima? Umirovljenici nažalost ne mogu mijenjati svoju mirovinu, no mogu zatražiti drugačiju financijsku pomoć. Hitri kredit je prilagođen svim dobnim skupinama i često se koriste kao nadopuna u kućnom budžetu.

Mirovina je odgovornost pojedinca

Financijska situacija u svijetu i Hrvatskoj ne stvara pozitivan dojam kod mlađih generacija, što znači da mnogi gube pojam o vrijednosti novca. Istraživanja pokazuju kako mladi gotovo rijetko razmišljaju o umirovljeničkih i starosnim danima kao dijelu svog budućeg života. Dvije trećine ispitanima misli kako bi se sami pojam "mirovina" češće trebala isticati i kako bi se mlade trebalo poticati na razmišljanje o budućnosti. Zašto bi se trebali brinuti o mirovini u mlađim danima? Mirovina će odrediti kvalitetu našeg financijskog života u starijim danima. Mnogi financijski stručnjaci savjetuju dodatnu štednju za mirovinu, jer navode kao su nastale određene socioekonomske promjene koje će utjecati na snagu države da pribavi dostojne mirovine sa strane obaveznog mirovinskog osiguranja.

Kako danas funkcionira mirovinski sustav? Radi nepovoljnijih demografskih trendova u Hrvatskoj, od 2002 godine mirovinski sustav je raspodijeljen u tri sustava. Prvi stup se temelji prema generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca osoba uplaćuje 15% mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće. Drugi stup se temelji na uplati od 5% mirovinskih doprinosa iz bruto plaće. Ovaj novac se prikuplja na osobnom računu osobe u obveznom mirovinskom fondu koji je izabran prema zaposlenju. Treći stup predstavlja dobrovoljnu štednju za mirovinu - osoba bira koliko i kada uplaćuje. Za više informacija možete posjetiti službenu stranicu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.