Zašto je veljača jedini mjesec u kalendaru koji ima 28 dana?

Kako je nastao mjesec veljača?

Mjesec veljača nije postojao cijelo vrijeme od kad je čovječanstvo svjesno uvelo kalendar. Stari su Egipćani pratili lunarno kretanje Zemlje oko Sunca i njihov je kalendar uključivao 365 dana u godini. No, Rimljani su prvobitno uveli kalendar sa deset mjeseci bez siječnja i veljače, te su mjeseci imali po neparan broj dana, 31 i 29 jer se smatralo da paran broj dana u mjesecu donosi nesreću. Reformu rimskog kalendara je uveo 45. godine prije naše ere Julije Cezar koji je uveo 12 mjeseci po uzoru na Egipćane kako bi pratio kretanje Zemlje oko Sunca, promjenio broj dana po mjesecima, a veljača je ostala na 28 dana.

No, ubrzo su shvatli da ni ovih određenih 365 dana nije usklađeno sa kretanjem Zemlje, pa je odlučeno da se svake četvrte godine veljači dodijeli 1 dan jer zapravo kretanje Zemlje oko Sunca traje 365,25 dana.

Iako su Rimljani prije Julija Cezara uveli veljaču kao mjesec koji je služio za post i čišćenje, broj dana po mjesecima prvobitno nije odgovarao sadašnjem kalendaru dok Julije nije uveo reda.

Zašto veljača ima 28 dana?

Veljača od početka ima 28 dana, kako su je uveli prvo Egipćani, pa potom Rimljani. Smatralo se da paran broj dana predstavlja nesreću pa su svi ostali mjeseci imali po 31 i 29 dana. No nakon uvođenja kalendara u doba Julija Cezara godina se protegla na 365 dana, a ovaj mjesec je i dalje imao 28 dana jer je bilo potrebno da jedan mjesec u godini bude kraći.

Razlog zašto se veljači dodijelilo 28 dana je astronomski jer Zemlji je potrebno 365,25 dana da se okrene oko Sunca, te je stoga i odlučeno da će se svake četvrte godine veljači dodavati jedan dan. Na taj je način svake četvrte godine postignuto usklađenje kalendara i Zemljinog putovanja u solarnom sustavu u kojem se nalazi.

Prestupne godine osim onih kojima se zaokružuje stoljeće trebaju biti djeljive sa 400, pa tako na primjer 2000. godina je djeljiva sa 400, dok 1900. godina nije djeljiva sa 400. I u Europi je također bilo tokom vremena neusklađenosti s kalendarima, pa tako naprimjer u Švedskoj u 18. stoljeću veljača je imala 30 dana, a to je uveo i Sovjetski Savez početkom 20. tog stoljeća na vrlo kratak period od dvije godine.

Veljača i njezine čudnovate čari

Veljača kao mjesec koji je drugi u godini obilječava početak kraja zimskog perioda i dani postaju sve dulji. Ona je toplija od siječnja i temperature se kreću između 3 i 8 stupnja Celzija, pa u veljači započinju sunčani dani i temperatura zraka je toplija nego u hladnim zimskim mjesecima. Ovaj mjesec donosi vedrinu, toplinu i priroda započinje proces buđenja i bujanja u biljnom i životinjskom svijetu.

Jeste li primjetili da je veljača jedini mjesec koji ima žensko ime u hrvatskom jeziku, a inozemni naziv februar dolaz od latinske riječi februar što u prijevodu znači čišćenje od grijeha. Stoga su i stari Rimljani ovaj mjesec koristili za čišćenje duha od svih grijehova koje su činili tokom preostalih mjeseci u godini.

Ovaj je mjesec vrlo prevrtljiv što se tiće vremenskih prilika jer se izmjenjuju hladan polarni zrak sa toplim ciklonama koje dolaze s juga. Ujedno ovaj mjesec ima najmanje padalina i smatra se najsušijim mjesecom u godini, a najčešće padaline su u obliku snijega karakteristične za prvu polovicu mjeseca, sa mrazovima koji mogu uništiti biljke koje su tek počele nicati. U drugoj polovici mjeseca je vrijeme sve toplije, pa se i biljni svijet može nastaviti razvijati.