Zašto kiša pada

Zašto kiša pada

Što je kiša? Zašto kiša pada? Kako to utječe na naše živote? Ako vas privlači očaravajuće putovanje u tajanstveno carstvo kiše, sada je pravo vrijeme da saznate više o ovoj vrsti padalina i steknete dragocjene uvide. Oborine su dugo zanimale ljude. U davna vremena padaline su povezivale s gnjevom bogova. No, razvoj znanosti i brojna istraživanja dala su objašnjenje zašto kiša pada. Kiša je jedna od najčešćih vrsta padalina u svijetu. Dok lagana kišica ljeti može donijeti pravo osvježenje, ponekad ima učinak koji ljudima može zagorčati život. Prirodne katastrofe poput poplava događaju se tijekom jake kiše i prisutne su u mnogim dijelovima svijeta. Na intenzitet kiše utječu različiti čimbenici poput razine vlage, temperature i vjetra. Dok je u nekim područjima sveta kišna sezona u određenom razdoblju, u drugima kiša pada tijekom cijele godine. Kiša se može karakterizirati na temelju nekoliko kriterija. To je intenzitet, potom porijeklo i kiselost. Pogledajmo u nastavku kako se definira ova tekuća oborina.

Zašto kiša pada i kako nastaju kišne kapi?

Ovisno o porijeklu, kiša može biti frontalna. Nastaje kada masa vrućeg i vlažnog zraka naiđe na masu hladnog i suhog zraka. Zatim orografska ili reljefna kiša koja se javlja kada oblak naiđe na npr. planinske lance. Konvektivna se javlja zbog razlike u temperaturi u slojevima koji su najbliži površini. Zašto kiša pada i kako nastaju kišne kapi? Na površini rijeka i mora postoji stalno isparavanje koje se pojačava kada je vrijeme toplo. Kako se ova vodena para miješa sa zrakom i diže, susreće se s hladnim slojevima zraka. Zatim se kondenzira u kapljice različitih veličina. Nakon što su kapi dovoljno teške, počinje padati kiša, a brzina pada ovisi o volumenu kapi. Stoga se kiša kao vrsta oborine javlja u tekućem obliku. Kao što je poznato, oblaci se sastoje od sitnih kapljica vode. Kada te kapljice postanu veće ili preteške da ih zrak nosi, padnu na tlo, što je odgovor zašto kiša pada. Baš kao što snježne pahulje imaju različite oblike kada bolje pogledamo kišne kapi imaju različitu strukturu.

Zašto kiša pada rjeđe ili češće?

Zašto kiša pada rjeđe ili češće? Svjedoci smo sve češćih vremenskih promjena i ekstremnih klimatskih pojava. Jedan od najboljih primjera su intenzivne, dugotrajnije kiše koje padaju u velikim bujicama. Tada su intenzivne suše, s vrlo malo kiše i iznadprosječnim temperaturama. Iako su ovakvi događaji oduvijek bili dio prirodnih pojava, danas je to sve češći slučaj. Ono što se događalo jednom u desetljeću sada se događa gotovo svake godine. Dakle, riječ je o sve češćim i intenzivnijim pojavama, posebice kada su u pitanju kiše u različitim dijelovima svijeta. Kada je riječ o pojavi kiselih kiša, ona je posljedica ljudskog djelovanja koje uzrokuje mnoge ekološke probleme. Među najočitijim posljedicama je onečišćenje podzemnih voda, zatim štete na usjevima, ugrožavanje zdravlja ljudi, respiratorni problemi itd. Sada kada znamo zašto kiša pada, možemo istražiti uzroke važnih promjena poput suša i poplava. Bolje razumijevanje uzroka ovih ekstremnih događaja pomoći će poboljšati njihovo predviđanje, omogućujući ljudima, posebice poljoprivrednicima, da donose bolje i sigurnije odluke.