Zašto listovi žute

Što su listovi?

List je jedna od osnovnih bioloških struktura kod biljaka i određenih algi. On predstavlja spušteni dio biljke, čija je glavna funkcija fotosinteza, odnosno pretvaranje sunčeve svjetlosti u hranu pomoću klorofila. Listovi su odgovorni za apsorpciju svjetlosti i CO2, što omogućava proizvodnju glukoze, koja se kasnije koristi kao osnovna energija za biljku. Listovi dolazi u različitim oblicima, od srčastih i perastičnih do lancetastih i šiljastih. Oblik lista može biti specifičan za svaku biljnu vrstu. Svaki list se sastoji od slojeva stanica. Vanjski sloj se naziva epiderma, koja štiti unutrašnjost lista i obično sadrži vosak kako bi smanjila gubitak vode. Unutarnji sloj sadrži kloroplaste i stanične organele odgovorne za fotosintezu. List ima u sebi žile koje prolaze kroz njih, prenoseći vodu i hranjive tvari do svih stanica lista. Glavne žile su srednje žile, koje se granaju u manje žile koje se nazivaju lisni nervi. Boja lista može biti različita, ovisno o sadržaju pigmenta. Dominantan pigment u listovima je klorofil, koji daje zeleno smeđu boju. Površina lista može biti glatka, dlakava, hrapava, sjajna ili mat, ovisno o vrsti biljke. List sadrži male pore koje se nazivaju stome, koje omogućavaju izmjenu plinova između biljke i okoline. Stome se otvaraju za vrijeme dana kako bi omogućile ulazak CO2 za fotosintezu, dok se zatvaraju noću kako bi smanjile gubitak vode. Listni ožiljak je mjesto gdje se list pričvršćuje za stabljiku. Na tom se mjestu obično nalazi spoj cjevčica koje prenose vodu i hranjive tvari iz korijena do lista.

Kako se razvijaju listovi?

List nastaje u procesu razvoja biljke tijekom embrionalnog i postembrionalnog razvoja. List se formira tijekom embrionalnog razvoja biljke. Kada biljka započne rasti iz sjemenke, ona ima mali klijanac koji se sastoji od klice i korijena. Klijanac se razvija u novu biljku. U ranoj fazi embrionalnog razvoja, formiraju se primordijalni listovi, a to su male izbočine na vrhu klijanca koje su preteča pravih listova. Nakon što biljka proklija iz sjemenke, počinje postembrionalni razvoj. U ovoj fazi biljka raste i razvija se, a primordijalni listovi počinju dalje rasti i oblikovati prave listove. U početku je list male veličine, ali kako biljka raste, tako se i list povećava u veličini. Tijekom postembrionalnog razvoja, list se oblikuje u raznim oblicima, a može biti u obliku srca, pera, ovala, šiljastog oblika i drugih oblika. List raste kroz staničnu diobu, gdje se stanice razmnožavaju i šire. Stanične diobe omogućuju povećanje veličine lista i omogućuju mu prilagodbu okolini. Tijekom rasta, list može promijeniti svoj oblik i strukturu.

Zbog čega listovi požute?

Listovi požute iz različitih razloga, a to može biti normalan proces starenja ili posljedica raznih stresnih čimbenika. Kada listovi stare, postupno gube klorofil, pigment koji im daje zelenu boju. Klorofil je ključan za proces fotosinteze, pa kada se smanji njegova proizvodnja, list postaje blijedi i na kraju požuti. Ovo je normalan proces starenja lišća. Ako biljci nedostaje određenih hranjivih tvari, poput dušika, željeza, magnezija ili drugih, to može dovesti do kloroze, stanja u kojem list gubi zelenu boju i postaje žut. Nedostatak hranjivih tvari može nastati zbog siromašnog tla, prekomjerne gnojidbe koja ometa apsorpciju drugih nutrijenata ili drugih problema s korijenjem biljke. Previše ili premalo vode može uzrokovati pojavu žute boje lišća. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do gušenja korijena i oštećenja korijena, što rezultira nedostatkom vode i žućenjem lišća. S druge strane, nedostatak vode može uzrokovati da biljka ne može dostatno apsorbirati hranjive tvari, što također dovodi do žute boje lišća. Biljke mogu patiti od različitih bolesti ili napasti štetnika koji mogu oštetiti list i uzrokovati da požute. Bolesti kao što su gljivične infekcije, bakterijske bolesti ili virusi mogu utjecati na zdravlje lišća. Štetnici poput lisnih ušiju, paukova grinja i štitastih moljaca također mogu izazvati oštećenja i žućenje lišća. Previše visoke ili niske temperature može isto tako uzrokovati oštećenje lista ili pojavu žute boje.