Zašto pada kiša

Zašto pada kiša i kako nastaje

Kiša je na našim prostorima relativno česta pojava, posebice na proljeće i u jesen. Možemo je voljeti ili ne, no ona je prirodi i više nego potrebna. Iako je dosta često doživljavamo, mnogi od nas ne znaju ili nisu sigurni zašto pada kiša i kako ona nastaje. Za lijepih, vedrih dana, kiše nema, no čim se kreću javljati veće količine oblaka na nebu, znamo da promjena vremena dolazi i da je pitanje vremena kada će doći do kiše.

Oblaci su potrebni kako bi došlo do kiše, a oni daju i odgovor na pitanje zašto pada kiša. Planet Zemlja je velikim djelom prekriven vodenim površinama, bilo da je riječ o slanim vodenim površinama kao što su mora i oceani ili da se radi o slatkovodnim površinama kao što su rijeke, jezera i slično. Te velike količine vode usred sunčeve topline kreću isparavati i sakupljati se u atmosferi, što rezultira formiranjem oblaka.

Zašto pada kiša i isparavanje vode

Vodena para se uslijed isparavanja diže u veće nadmorske visine, gdje se zbog nižih temperatura formira u nakupine vode. Duljim sakupljanjem te vode dolazi do zasićenja u oblacima te kada ta voda postane preteška, gravitacijska sila ih privlači prema zemlji i to je razlog zašto pada kiša. Toplija godišnja doba razdoblja su kada obično padne više kiše, a zašto pada kiša u većim količinama u tim razdobljima leži u činjenici da su tada dani dulji te ima više sunčeve svjetlosti, a temperature su više pa sva ta voda na zemljinoj površini lakše isparava.

To ne znači da u hladnijim mjesecima u godini nema kiše, samo što kiša tada nije toliko česta pojava. Postoje i mjesta na svijetu gdje su temperature poprilično visoke, kao što su neke pustinje, no tamo se tek rijetko pojavi neka kiša. Temperature tamo možda jesu visoke, no vodene površine postoje u malim količinama pa nema dovoljno isparavanja.

Zašto pada kiša u različitim godišnjim dobima

Ljeti zna biti lijepih dana s vedrim nebom, no u nekoliko minuta se nebo zna zacrniti i pojavi se velika količina kiše koju zovemo pljusak. Zašto pada kiša u obliku pljuskova leži u tome da oblaci mogu putovati poprilično brzo pa stoga i lijepi, vedri, sunčani dani završe kišom koja je u ovim slučajevima srećom ipak samo kratkotrajna.

Takva brza kretanja oblaka rezultat su djelovanja ciklona i anticiklona, no one ne utječu jedino na pljuskove već njihovo djelovanje utječe i na pojavu kiše zimi kada je hladnije i kada ljudi možda očekuju snijeg umjesto kiše. Zašto pada kiša zimi ovisi o vrijednostima temperature u našoj atmosferi te o tim vrijednostima ovisi hoće li padaline koje dolaze na zemljinu površinu biti kiša ili snijeg. Temperatura vode u oblacima obično ima podjednake vrijednosti tijekom cijele godine, no prolaz te vode kroz zemljinu atmosferu rezultirati će kišom, susnježicom ili snijegom, ovisno o temperaturi atmosfere.