Zašto rakija pobijeli

Što je rakija?

Rakija je tradicionalni alkoholni napitak koji se proizvodi destilacijom fermentirane voćne mase, a veoma je popularna u raznim zemljama jugoistočne Europe, kao što su Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Bugarska i Rumunjska. Postupak proizvodnje rakije se sastoji od tri ključna koraka, a to su fermentacija, destilacija i starenje. Prvo se voće usitni ili zgnječi kako bi se otpustio voćni sok i šećeri. Zatim se dodaje kvasac koji pretvara šećere u alkohol i CO2. Ovaj proces traje nekoliko dana, ovisno o vrsti voća i uvjetima fermentacije. Nakon fermentacije, dobivena tekućina se destilira. Destilacija je postupak u kojem se tekućina zagrijava kako bi se odvojila alkoholna komponenta od vode i drugih tvari u voćnoj masi. Destilacija se obično provodi u posebnim destiliranim aparatima. Nakon destilacije, neki proizvođači odabiru da rakiju stave u drvene bačve kako bi se dodatno sazrela. Ovaj proces starenja može trajati nekoliko godina i doprinosi razvoju složenijih okusa i arome u rakiji. Razlog zbog čega rakija pobijeli je zbog razrjeđivanja rakije vodom, bilo da je to obična, destilirana, ili demineralizirana voda. Prilikom miješanja rakije i vode, može doći do stvaranja soli magnezija i kalcija što uzrokuje bijeli izgled rakije, a može se pojaviti i tijekom procesa pečenja. Ponekad je dovoljno rakiju filtrirati kroz odgovarajući filter kako bi se uklonile čestice koje uzrokuju mutnoću, a možete ju ostaviti na niskoj temperaturi između 0 - 5°C na par tjedana kako biste razbistrili rakiju. No, u većini slučajeva će se nakon par mjeseci samo zabristriti. Potrebno je biti strpljiv i dopustiti da se proces bistrenja odvija prirodno. Ako je žute boje, onda je razrjeđena s običnom vodom koja u sebi sadrži puno željeza Rješenje je razrijediti rakiju oko 20 do 25% te ponovno prepeči rakiju. Ako je tamno smeđe boje, uzrok može biti u novoj ili loše ovinjenoj bačvi. U ovom slučaju, ako se promjena boje primijeti na vrijeme, trebate dodati obrano mlijeko (pola litre na 100 litara rakije) uz snažno miješanje. Treba se ostaviti da tako odstoji dva dana, te onda trebate rakiju filtrirati.

Kako je nastala rakija?

Rakija kao alkoholno piće ima dugu povijest, a njeno porijeklo može se pratiti unatrag tisućama godina. Iako točno podrijetlo rakije nije potpuno poznato, smatra se da su različite vrste destiliranog alkohola proizvedene u različitim dijelovima svijeta tijekom povijesti. Tehnika destilacije alkohola postojala je i prije pojave rakije kakvu danas poznajemo. Prvi destilirani alkoholni napitci najvjerojatnije su se pojavili u srednjovjekovnoj Perziji, današnjem području Irana, i području Arapskih zemalja. Tijekom tog vremena, al-Kemi, perzijski filozof i znanstvenik, razvio je destilacijski aparat koji je omogućio proizvodnju destiliranog alkohola. Postupak proizvodnje rakije kroz destilaciju fermentiranog voća potječe iz područja Balkana i južne Europe. Na tim prostorima proizvodnja rakije ima dugu tradiciju koja seže unatrag stoljećima. Upravo zbog raznolikosti voća koje se uzgaja u ovim regijama, poput šljiva, grožđa, krušaka, jabuka, dunja i drugih vrsta voća, razvile su se različite vrste voćnih rakija s karakterističnim okusima i aromama, o kojima ćemo više reći u sljedećem dijelu članka.

Koje vrste rakija postoje?

Postoje brojne vrste rakija koje se proizvode u regiji Balkana i južne Europe. Najpoznatije vrste su:

Šljivovica je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta, a proizvodi se od fermentiranih šljiva, te postoje razne varijacije ovisno o regiji proizvodnje.

Loza ili Lozovača se proizvodi od grožđa, a poznata je pod različitim imenima, ovisno o regiji.

Viljamovka ili Kruškovača se proizvodi od krušaka i ima slatkasti okus.

Jabukovača, kako i sam naziv sugrerira, se proizvodi od jabuke. Vrlo je popularna u raznim dijelovima Balkana i južne Europe.

Dunjevača se proizvodi od dunja i ima specifičan okus i miris. Također je popularna u nekim dijelovima Balkana.

Orahovac se proizvodi od zelenih oraha i obično se zaslađuje medom.

Komovica se proizvodi od ostataka grožđa koji ostaju nakon prerade vina, poput kožica, sjemenki i stabljika. Često je jačeg okusa.

Osim ovih voćnih varijanti, postoje i druge vrste destiliranih alkoholnih pića, poput žitnih i travarskih rakija, koje se proizvode u drugim dijelovima svijeta.