Zašto se pomiče sat

Kada i zašto se pomiče sat

Kada i zašto se pomiče sat? Vrijeme se mijenja dva puta godišnje. Bilo da je riječ o zimskom vremenu kada spavamo sat više ili ljetnom vremenu kada je dan duži, ova promjena utječe na našu dnevnu rutinu. U cilju što učinkovitijeg korištenja vremena i obavljanja svih aktivnosti implementirana je ideja ljetnog i zimskog računanja vremena. Na taj način maksimalno se iskorištava sunčeva svjetlost tijekom cijele godine. Ljetno računanje vremena počinje u proljeće i traje do početka rane jeseni, kada se kazaljke na satu pomiču jedan sat unaprijed. To je opravdano potrebom produljenja dnevnog svjetla u poslijepodnevnim satima, omogućavajući više prirodnog svjetla. U praksi to znači više vremena za aktivnosti na otvorenom i manju potrošnju električne energije. Zimsko računanje vremena počinje u jesen i traje do proljeća. Satovi se pomiču jedan sat unatrag, vraćajući se na ono što se smatra standardnim vremenom. Bolja usklađenost s izlaskom sunca za jutarnje aktivnosti vrlo je važna, posebno tijekom zimskih dana. S obzirom na razloge zašto se pomiče sat, to je korisno je za sve ljude koji rade, učenike koji rano kreću u školu, ali i ljude kojima su dnevne aktivnosti važne. Činjenica je da zaista postoji ravnoteža između dnevnog ritma i sunčeve svjetlosti koja nam je dostupna.

Zašto se pomiče sat na ljetno računanje vremena?

Znate li zašto se pomiče sat na ljetno računanje vremena? Kada je počelo? Istraživanja tvrde da je Benjamin Franklin prvi predložio uvođenje ljetnog računanja vremena u SAD-u 1784. godine. Na ideju pomicanja kazaljki na satu za jedan sat unaprijed došao je kada je shvatio da će tako bolje iskoristiti dnevnu svjetlost. S druge strane, s prvim sumrakom bi se uštedjelo na svijećama jer tada nije bilo struje. Međutim, u to vrijeme njegove ideje nisu pobudile veliki interes. Do 1907. William Willett, član Britanskog kraljevskog astronomskog društva, bio je zagovornik vraćanja sata unatrag. Ali u praksi taj prijedlog nije usvojen. Tek tijekom Prvog svjetskog rata, 1916. godine, Njemačka je prvi put odlučila usvojiti ovu ideju, zbog potrebe štednje električne energije uslijed rata. Oko 1973. Franklinova ideja o uštedi energije ponovno je oživljena. Brojna su istraživanja na temu zašto se pomiče sat na ljetno računanje vremena. Dok jedni smatraju da se na ovaj način štedi puno struje, drugi se s time ne slažu. Istodobno, neka istraživanja pokazuju da nam pomicanje sata na ljetno računanje vremena može smetati više nego što je to slučaj s prelaskom na zimsko računanje vremena.

Postoje li opravdani razlozi zašto se pomiče sat

Posljednjih godina zamjetan je pad struje u krajevima gdje je sat prebačen na ljetno računanje vremena. Ljetno računanje vremena smatra se izvrsnim rješenjem za racionalnije korištenje. Ali o tome zašto se pomiče sat još uvijek se raspravlja. Neki stručnjaci ukazuju na potrebu da se trajno pomaknu vremenske zone što bliže ljetnom računanju vremena, zaustavljajući standardnu promjenu dva puta godišnje. Istraživanja nam pokazuju da promjena vremena može poremetiti biološki sat, dovesti do poteškoća sa spavanjem i povećanog rizika od zdravstvenih problema poput srčanog i moždanog udara. Dok prilagodba na ljetno računanje vremena, gdje se kazaljka pomakne prema naprijed, više opterećuje tijelo, prelazak na zimsko računanje vremena puno je lakši. Iako je jednostavnije vratiti sat na zimsko računanje vremena, to ima lošu stranu. Primjeri uključuju odlazak s posla nakon što padne mrak, nemogućnost pronalaska vremena za tjelesnu aktivnost na prirodnom svjetlu i sklonost depresiji tipičnoj za jesen i zimu. Iako su razlozi zašto se pomiče sat poznati, ne smije se zanemariti činjenica da su oni uvijek usmjereni na maksimalnu energetsku učinkovitost i ekonomske čimbenike.