Zašto su mravi važni za šume

Šumski mravi su u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićena vrsta

Oni su posebna mravlja vrsta i smatraju ih čuvarima šuma, te vrlo korisnim malim "šumarima" koji šumu čiste, zasijavaju druge biljne vrste u šumskom tlu i jedu druge kukce, neprijatelje šume koji napadaju drvnu masu. Šumski mravi su u Republici Hrvatskoj zakonom zaštićena vrsta, a rušitelje mravinjaka se kažnjava ne baš malim novčanim kaznama. Svoje mravinjake grade od šumskog otpada, suhog lišća, grančica i iglica ili se jednostavno nastane u trulim deblima ili starim i trulim panjevima.

Šumski mravi održavaju šumski ekosustav u ravnoteži i smatraju se vrlo korisnim stanovnicima šume. U šumskim mravljim kolonijama brojčano stanje može varirati, ali može brojati i do milijun jedinki, iako su socijalni kukci ipak je u tim kolonijama više neplodnih ženki koje su radnice, one održavaju gnijezdo (mravinjak), čiste ga i prozračuju za velikih vrućina, prikupljaju hranu za maticu i njezino potomstvo. Zanimljivo je da se različite vrste koje su morfološki slične međusobno miješaju, pare i stvaraju sami nove, hibridne vrste.

Mravi u kolonijama su hijerarhijski organizirani

Tako velike mravlje kolonije pomalo nalikuju pčelinjim zajednicama ili ponašanju osa. Da bi sve teklo u redu, da bi zajednica bila zdrava, sita i zaštićena mravi u kolonijama su hijerarhijski organizirani, imaju strogo podijeljene skupine sa točno određenim zadacima i ulogama. Postoje radnici, vojnici i kraljice, radnici su uvijek neplodne ženke, mužjacima je zadaća da se pare s kraljicama nakon čega umiru i to je zbilja pravo i nesebično žrtvovanje za zajednicu i nastavak vrste.

Šumski mravi grade okrugle, manje ili veće mravinjake, a oni najveći mogu biti promjera i nekoliko metara. Mravinjaci su sigurna zaštita koloniji, sigurno i toplo gnijezdo za polaganje jaja i podizanje podmlatka, a premreženi su mnogim hodnicima u kojima je vrlo prometno, a ljeti i vruće i zagušljivo, tada radnice prave otvore u kupoli za prozračivanje. Kroz te otvore izlazi ustajali zrak i ulazi svježi, dakle, klima uređaje su izmislili ljudi, ali pravo prirodno provjetravanje su izmislili kukci koji žive u velikim zajednicama.

Šumski mravi su sposobni za suživot

Najdraža mravlja hrana je sluz lisnih ušiju iako love kukce i mogu se prehraniti i mrtvim kukcima. U kolonijama ponekada uzgajaju lisne uši koje im daju slasnu hranu, ali nije to besplatna hrana, za nju ih zato štite od njihovih grabežljivaca. Dakle, šumski mravi su sposobni za suživot sa drugim šumskim vrstama kukaca, što je također socijalna karakteristika mravlje vrste. To je kao da imaju farmu lisnih ušiju da im osigurava stalni izvor hrane.

Šumski mravi su uglavnom crveni ili crnosmeđi, zapravo trobojni, crveno tijelo im je dugačko od 4 - 9 milimetara, a samo zadak im je crveno smeđ ili posve taman, čak i crn. Danas se šume koje nemaju mravinjaka, naseljavaju umjetno, u laboratorijima uzgojenim mravima, jer oni su šumama potrebni, oni su pravi čistači, sijači i čuvari šuma, a i šume su prema njima darežljive. Veliki su lovci i svoj plijen mogu loviti i stotinu metara daleko od mravinjaka.