Zašto vjetar puše

Zašto vjetar puše i kako on nastaje?

Vjetar se najjednostavnije može opisati kao strujanje zraka koje se pretežito kreče u vodoravnom smjeru, a nastaje radi promjene u temperaturi zraka. Kada se sami zrak zagrije i postigne određenu temperaturu, on će se krenuti širiti i postat će lakši i tako se uzdizati uvis, dok će se hladniji zrak spuštati prema dole radi svoje težine. Kada dođe do miješanja toplog te hladnog zraka, dobivamo strujanje koje se naziva vjetar i on nastaje u samoj točki sredine gdje se topli te hladni zrak miješaju. Zašto vjetar puše i kako on nastaje? Prvo je potrebno znati kako se vjetar razlikuje na globalnoj te lokalnoj razini.

Na globalnoj razini se stvara oko Ekvadora gdje je sama toplina najjača i gdje se navedena toplina diže na veće visine i od tamo se kreće do južnog te sjevernog pola gdje će zrak ipak biti puno hladniji radi manjka svjetlosti. Kako se navedeni vjetar kreče, na dvije trećine svoga puta do polova on se krene hladiti i spušta se na nešto niže razine gdje se miješa s hladnijim zrakom i dolazi do nastanka globalnih vjetrova. Lokalni vjetar također nastaje pod utjecajem topline, no tu će se vjetar stvoriti onda kada se topliji zrak miješa s hladnim na lokalnom mjestu. Lokali vjetar ponajviše ovisi o tlu, brdima, planinama, morima i ostalim uvjetima. Sada kada znamo kako nastaje vjetar, potrebno je zapitati se zašto vjetar puše?

Zašto vjetar puše i koje vrste vjetra postoje u našem priobalnom području?

Znamo kako nastaje vjetar, no zašto vjetar puše i koji su zapravo vjetrovi karakteristični za naše priobalno područje? Sunce će svoje zrake spuštati na površinu Zemlje pod raznim kutevima na kopno i na more. Priobalni pojas Hrvatske veoma je specifičan radi planina koje će odvojiti kopneni dio Hrvatske od onog priobalnog te morskog dijela. Upravo ovdje dolazi do izmjene tlaka i stvaraju se džepovi radi izmjene toplih te hladnih strujanja, što dovodi do nastanka vjetra. Zašto vjetar puše? Navedeno pitanje najčešće se postavlja kada je u pitanju bura, najsnažniji vjetar u Hrvatskoj.

Bura je vjetar koji nastaje radi miješanja hladnog zraka koji se nalazi na Velebitu, te toplog zraka koji se od mora diže prema Velebitu. Kada se spoje hladan i topli zrak, dolazi do jakog naleta vjetra. Za sada najjača zabilježena bura je od 307 km/h i ona je izmjerena na području koje dijeli tunel Sv. Rok i Maslenicu. Jake bure se često bilježe i kod Paškog mosta i na Krčkom mostu. Bura je veoma specifičan vjetar jer on brzo mijenja smjerove i dolazi u jakim i naglim naletima. Vjetar puše velikom brzinom, i zadaje nagle udare, nakon čega se smiri, pa opet.

Zašto vjetar puše i koji su najpoznatiji vjetrovi u Hrvatskoj?

Nastanak vjetra ovisit će o području gdje se odvija izmjena tlaka toplog te hladnog zraka, no same vrste vjetrova ipak ovise o smjerovima kretanja, jačini, te načinu strujanja samog zraka. Bura je svakako najpoznatiji vjetar u Hrvatskoj, puše u naletima i jako, najčešće s kopna i specifičan je za sjeverni dio Jadrana te smjer sjever i istok. Pitanje zašto vjetar puše pojavljuje se i kod tramontane. Tramontana je vjetar koji je veoma sličan buri, no puše u ravnomjernijem obliku. Potrebno je navesti i grego levante koji puše u smjeru istok sjever istok i pojavljuje se zimi. Dolazi iz smjera Jonskog mora do Jadrana, no često se osjeti i na južnijim dijelovima mora.

Jugo je karakterističan vjetar koji se kreće u smjeru jugo istoka i donosi kišu i loše biometeorološke promjene. Zašto vjetar puše je pitanje koje se manje postavlja kod vjetrova poput levant ili oštro. Levant je vjetar koji dolazi iz istočnog smjera i nalik je buri, no topao je i puše za ljetnih vrućina. Oštro puše s juga i također je jak, no često traje veoma kratko i pojavljuje se između juga te lebića. Lebić je jugozapadni vjetar i on se pojavljuje nakon juga. Potrebno je navesti i poznati maestral koji je pojavljuje po ljeti i donosi željeno osvježenje. Smjerovi kretanja vjetrova mogu se proučiti i na Ruži vjetrovoj.